Laureatima 'Nagrade Vicko Andrić' za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine predao je ta prestižna priznanja zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš na svečanosti u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) istaknuvši kako su ona podsjetnik na tih i samozatajan rad brojnih restauratora i konzervatora koji od neumitnoga propadanja čuvaju kulturne spomenike - svjedoke naše prošlosti i njezino pamćenje
Povjesničar umjetnosti i dugogodišnji direktor Konzervatorskoga zavoda u Zadru Miljenko Domijan primio je tako 'Nagradu Vicko Andrić' za životno djelo, godišnju Nagradu za Odsjek konzervacije-restauracije Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu primio je Branko Matulić, a Zdenka Predrijevac, pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru 'Nagradu Vicko Andrić' za doprinos lokalnoj zajednici.
Zdenka Predrijavac prvi je laureat novoutemeljene kategorije "Nagrade Vicko Andrić" - one za doprinos lokalnoj zajednici koja se, rekao je Šipuš, dodjeljuje pojedinicima i udrugama civilnoga društva za doprinos lokalnoj zajednici na očuvanju ili promociji hrvatske kulturne baštine.
U obrazloženjima zašto su laureati dobili te prestižne nagrade navedeno je za takve odluku puno razloga i primjera te ih se ne može sve navesti.
Zato je, primjerice, Miljenko Domijan u izjavi novinarima istaknuo kako su njegov rad neupitno obilježili rat i ratna razaranja. Spomenuo je tako Zadar i nastojanja da se na početku Domovinskoga rata evakuira dio kulturne baštine gdje je to bilo moguće provesti. Kad je pak riječ o obnovi spomenika stradalih u Domovinskome ratu Domijan je posebice istaknuo vraćanje izvornog izgleda i funkcije, u ratu miniranom, franjevačkom samostanu u Karinu. S tim u vezi rekao je kako se osjeća obveznim da priredi i seriju priručnika o toj obnovi. Kao rođenu Rabljaninu, Domijanu je pak osobno najvažnije sve što je učinio na obnovi rapske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Odsjek konzervacije-restauracije Umjetničke akademije u Splitu, kako se navodi u obrazloženju, u kontinuitetu, trajno i strpljivo, a nadasve promišljeno, odgovorno i profesionalno, doprinosi konzervatorsko-restauratorskoj profesiji kao zasebnoj stručnoj i znanstvenoj disciplini, a kojoj je pak i nadalje potrebna svekolika afirmacija kako bi trajno osigurala svoje mjesto i status s razvojnim potencijalima u sustavu zaštite kulturne baštine.
Tijekom 2012. godine bio je domaćin devete po redu Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije s kojom je uspostavio neke nove standarde u organizaciji i načinu prezentacije strukovnih, profesionalnih, ali i obrazovno-znanstvenih zadaća koje se postavljaju ne samo pred studente kao buduće stručnjake već i pred njihove nastavnike i mentore.
Kad je pak riječ o Zdenki Predrijevac, u obrazloženju se ističe da je ona ključna osoba u višegodišnjoj iznimno složenoj obnovi spomeničke baštine Vukovara, te u ustroju Službe zaštite na području Vukovarsko-srijemske županije. Rezultati toga djelovanja međunarodno su prepoznati u brojnim izlaganjima ili objavama uspješnih primjera obnove (dvorac Eltz, Franjevački samostan, Palača Županije). Tijekom Domovinskog rata diljem Hrvatske više je godina aktivno sudjelovala u radu Posebne stručne komisije za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture u okviru koje je stekla specifična ekspertna znanja osobito dobro primijenjena u višegodišnjem vođenju obnove Vukovara.
Nagrada nosi ime prvoga hrvatskog konzervatora Vicka Andrića koji je prepoznao vrijednosti kulturne baštine još u 19. stoljeću te je 1853. godine imenovan na dužnost počasnoga konzervatora za splitski i zadarski okrug, a ostavio je i prve arhitektonske snimke Dioklecijanove palače i najvrijednijh spomenika u njoj.
