Kako je novinarima, nakon sastanka, prenijela Irena Kregar-Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva tvrtke Rijeka 2020, koja upravlja projektom EPK 2020, na sastanak su došli predstavnici sedam gradova - Dubrovnika, Osijeka, Đakova, Splita, Pule, Varaždina i Zagreba, a predstavnici Zadra nisu mogli doći jer je u tijeku proslava Dana grada. Kako je izjavila, sastanak je održan jer se uvidjelo da su gradovi kandidati u izradu svojih kandidacijskih knjiga 'uložili znatne kreativne resurse', što je ocijenjeno kapitalom koji treba iskoristiti. 

'Projekt Europska prijestolnica kulture, odnosno EPK 2020. u Rijeci je važan lokalni projekt s nacionalnom dimenzijom, ali i jak nacionalni projekt, posebno zato što će u prvoj polovici 2020. godine Hrvatska predsjedati Europskom unijom', rekla je Irena Kregar-Šegota, ističući da je zato interes cijele te godine promicati hrvatsku kulturu u Europi kako bi Rijeka 2020. u suradnji s drugim gradovima dostojno predstavila sve što Hrvatska nudi u kulturi.

Mogućnost suradnje ponuđena je iz Rijeke drugim gradovima, ponajprije u programu Učionici, osmišljenom za jačanje kapaciteta kulturnoga i kreativnog sektora, koji se radi vrlo profesionalno s međunarodnim stručnjacima. Ujedno je drugim gradovima ponuđeno da odaberu jedan ili više programa iz svojih kandidacijskih knjiga i realiziraju ga u sklopu EPK 2020. 'Otvoreni smo za moguće koprodukcije, s premijerama u Rijeci i gostovanjima u drugim gradovima. Odgovori su vrlo pozitivni i drugi gradovi su dočekali ponudu suradnje s velikim zadovoljstvom', rekla je Irena Kregar-Šegota.  

Skup o sudioničkom upravljanju u kulturi organizirala je Zaklada 'Kultura nova' u partnerstvu s tvrtkom Rijeka 2020. te u suradnji s Europskom kulturnom fondacijom i mrežom IFACCA.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je sudjelovala u završnom dijelu konferencije, u izjavi za novinare pohvalila je tu inicijativu Zaklade 'Kultura nova'.

'Drago mi je da otvaraju temu sudjelovanja javnosti u procesima donošenja odluka u području kulture. Mi imamo dugu tradiciju uključivanja strukovnih udruga, umjetnika i drugih u rasprave o kulturnoj politici. Jako je vrijedno kad se potiču rasprave i čuju iskustva iz drugih država kako od najmanje zajednice do razine države uključivati građane u rasprave o kulturnoj politici', rekla je ministrica.

Na pitanje da istakne neki dobar primjer takvog pristupa, ministrica je spomenula upravo Zakladu 'Kultura nova' kao inicijativu pokrenutu 'odozdo', koja uspješno radi nekoliko proteklih godina.

'U Hrvatskoj u proces donošenja zakona uključujemo zainteresiranu javnost, kroz sustav kulturnih vijeća, te u procese donošenja odluka o financiranju. Zainteresirana javnost je uključena i u strateško planiranje, a tako će biti i u slučaju izrade nacionalne strategije kulture', zaključila je ministrica.