Europska prijestolnica kulture Wroclaw 2016.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Filip Basara
Europska prijestolnica kulture Wroclaw 2016.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Filip Basara
REPORTAŽA IZ POLJSKE
Proteklog vikenda prisustvovali smo trodnevnoj svečanosti zatvaranja događanja ovogodišnje Europske prijestolnice kulture u Wroclawu, koju je obilježio spektakularni performans 'Sky' (Nebo), završni dio trilogije o povijesti tog grada u režiji Britanca Chrisa Baldwina. Na mjestu događaja popričali smo i s generalnim direktorom EPK Wroclaw 2016. Krzysztofom Majom o pozitivnim, ali i negativnim posljedicama velikog kulturnog projekta koji je Wroclaw potpuno otvorio Europi. U program je uloženo 70 milijuna eura, a u infrastrukturu čak 250 milijuna, dok je dvije tisuće događanja pratilo više od pet milijuna ljudi. May je udijelio i nekoliko savjeta hrvatskim kolegama koji uskoro počinju s pripremama za 2020., kad će titulu europskog centra kulture nositi Rijeka
Vikend u Poljskoj obilježili su nemiri i demonstracije u Varšavi za slobodu medija, dok se u jugozapadnom dijelu zemlje, u Wroclawu, koji je sa španjolskim San Sebastianom ove godine nosio titulu Europske prijestolnice kulture, odvijalo svečano zatvaranje te kulturne manifestacije. Bez prevelike senzacije, ali zato savršene organizacije. Titula EPK za Wroclaw 2016. bila je jedan od najvažnijih događaja tog grada.
Godinu kulture zatvorio je 'Sky' (Nebo), performans koji je u njihovoj dvorani Stoljetnice pratilo nekoliko tisuća ljudi. Riječ je o završnom dijelu trilogije ('Awakening', 'Flow'), priče o povijesti tog grada obilježenog tragedijama unatoč kojima se uspio ponovo izgraditi. Upravo to je bila i ključna ideja njihovog kulturnog programa (destrukcija, konstrukcija i rekonstrukcija grada u kojem su već stotinama godina u suživotu različite kulture - poljska, češka, njemačka, ukrajinska...). Trilogiju 'Mostovi', ujedno i najspektakularniji dio programa, režirao je Britanac Chris Baldwin, jedan od osam kuratora, zbog čega su mnogi Poljaci negodovali.
Scena iz performansa 'Nebo' u režiji Chrisa Baldwina, koji je zatvorio jednogodišnju kulturnu manifestaciju u Wroclawu
Uz svečano otvaranje u siječnju spominje se i jedna anegdota koju stanovnici Wroclawa rado prepričavaju. Naime njih nekoliko tisuća je stajalo sleđeno na glavnom trgu na navećoj hladnoći čekajući da započne događaj koji je kasnio sat vremena sve zbog jedne kune koja je pregrizla električni kabel.
Wroclaw je jedan od najstarijih i četvrti po veličini gradu u Poljskoj, veliko sveučilišno središte na rijeci Odri s 220 starih mostova, a u kojem prednjače liberalni stavovi. Titulu je dobio 2011. godine zahvaljujući ideji o predstavljanju njegove kozmopolitske prošlosti te kalvarija kroz koje je prošao, a koje su ujedno dokaz da novi život može nastati iz ljudske tragedije i ruševina.
Zahvaljujući tituli Europske prijestolnice kulture u Wroclawu je ove godine bilo preko dvije tisuće događanja
Naime, Wroclaw su od Drugog svjetskog rata, koji je do tada bio njemački grad, zadesile dvije velike tragedije. Pri kraju rata bio je skoro potpuno uništen služeći Nijemcima kao utvrda protiv sovjetske armije, a 1997. zbog velike poplave opet se trebalo krenuti u rekonstrukciju.
Zahvaljujući kulturi posljednji preporod Wroclawa dogodio se u posljednje četiri godine, a on je, ako ga predstavimo brojkama, zaista bio impresivan ne samo za Poljsku, nego i za Europu. Naime, cjelokupni kulturni program s 2000 kulturnih događanja privukao je više od pet milijuna ljudi. Nije naodmet spomenuti da je od nekoliko tisuća ljudi uključenih u organizaciju bilo dvije tisuće volontera.
Kad su u pitanju financije, grad je raspolagao budžetom od 70 milijuna eura samo za program, dok je za infrastrukturu (izgradnju muzeja i drugih kulturnih gradskih oaza te njihovu renovaciju) izdvojeno 250 milijuna eura. Osam kustosa (za glazbu, kazalište, arhitekturu, vizualne projekte, operu, film, književnost i performans) osmislilo je kulturni program, a najviše pažnje javnosti privukli su nedavna dodjela Europskih filmskih nagrada, kazališna Olimpijada, UNESCO-va titula svjetskog grada knjige, operni spektakl 'Zarzuela' posvećen Bizetovoj 'Carmen', koncerti Davida Gilmoura te veličanstveni koncert Ennija Morriconea, za koji su prodane karte u roku od nekoliko sati.
Koncert Andree Bocellija bio je također dio programa ECOC Wroclaw 2016.
Wroclaw je ove godine po odabiru UNESCO-a bio i svjetski grad knjige
U konačnici, građani Wroclawa i čelnici projekta zadovoljni su učinjenim, iako zasad nema razgovora o financijskom profitu. Četiri godine su se pripremali, no nije uvijek sve teklo po planu, puno se ideja pokazalo neučinkovitim, a neki su programi ostali nerealizirani. Priznao je to gradonačelnik Wroclawa Rafal Dutkiewicz na press konferenciji ovog vikenda prije svečanog zatvaranja.
'Želim vjerovati da je ovo za nas bio uspjeh. Napravili smo sve što je bilo u našoj moći da budemo bolji, a ne znam još jesmo li uspjeli u tome. Ono u čemu smo bili najuspješniji jest uključenje stanovnika ovog grada u njegova kulturna događanja. Sve naše strateške odluke bile su one za ekonomski i kulturni procvat ovog grada. No ovo je tek početak. Želim iskoristiti ovu šansu za daljnji napredak. Bili smo hvaljeni i kritizirani od medija i javnosti, a kritički promatrati svijet oko sebe znači pokušati ga razumjeti. Svatko ima pravo na svoje mišljenje', poručio je Poljacima gradonačelnik Wroclawa.
Jednako iskren u kratkom razgovoru za tportal bio je generalni direktor Europske prijestolnice kulture u Wroclawu Krzysztof Maj. Kao najteži izazov s kojim se suočio tijekom priprema nisu ni financije ni osmišljavanje kulturnog programa, već komunikacija među ljudima uključenim u realizaciju programa.
'Bio sam na pregovorima ministra kulture, umjetnika i voditelja programa. Uskladiti njihova očekivanja i želje ponekad je bilo zamalo pa nemoguće i vrlo iscrpljujuće. Svi su u biti govorili isto, ali na drukčiji način. Trebao sam razumjeti sve njihove stilove izražavanja, od onog administrativnog, službenog, do umjetničkog. Pripreme su trajale četiri godine, a tek nakon dvije smo se konačno uskladili', kaže May, zaključivši kako je u konačnici suradnja bila savršena. No ne i ekonomska strana cijelog projekta. Uloženo je sveukupno više od 300 milijuna eura, a kakvi su rezultati, znat će se tek u ožujku 2017.
'U ovom trenutku smo u minusu, ali ako smo na kraju izgubili samo pet posto od uloženog, i to će za nas značiti uspjeh. Zaintrigirali smo privatni sektor te i dalje želi ostati sponzor kulturnih događaja. Sedamdeset posto građana Wroclawa ponosno je na sve što smo napravili u gradu - nekad smo imali dva milijuna turista godišnje, a 2016. ih je bilo više od pet milijuna', kaže Krzysztof Maj.
Koncerti su, ističe, bili najisplativiji dio programa. Dvadeset tisuća karata znalo bi se prodati u roku od deset sati.
'Takvi trenuci su mi ulijevali nadu', kaže. Najponosniji je na stanovnike Wroclawa, po njemu najzaslužnije za uspjeh projekta.
Generalni direktor EPK Wroclaw 2016. Krzysztof Maj
'Izgradili smo okvir, a oni su učinili veći dio posla. Moje najveće razočaranje je vezano uz nemogućnost realizacije planiranih projekata, a ne znam ni danas kako smo ih uspjeli izgubiti. Zbog svega toga znao sam biti jako ljutit, nisam se mogao kontrolirati, a da ne govorim kako sam u tom kaosu morao uz samog sebe smirivati i tenzije među voditeljima programa. Znao sam se pošteno izvikati na ljude', pokajnički će May. Hrvatskim kolegama je poručio neka se dobro organiziraju jer će četiri godine priprema proći vrlo brzo, brže nego što očekuju. Ionako zahtjevnu situaciju znali su, kaže, u Poljskoj zakomplicirati mediji.
Hrvatski novinari Luka Benčić, Ivana Čulić, Mia Mohorić i Davor Mandić u društvu
generalnog direktora ECOC Wroclaw 2016. Krzysztofa Maja
'Zamolite medije da budu strpljivi i ne zapitkuju vaše voditelje tri godine prije otvaranja što će biti u programu jer, vjerujete mi, oni to ne znaju. Ideja postoji, ali detalji se pojavljuju tek zadnje dvije godine priprema. Mnogi su me kritizirali posljednje četiri godine, no ovih dana tijekom zatvaranja odlučili su mi čestitati zaključivši da je u konačnici protekla godina kulture u Wroclawu bila fantastična', ponosno će May.
S njim se zasigurno slaže i Wim Wenders, slavni redatelj koji je boravio u Wroclawu tijekom dodjele Europskih filmskih nagrada sredinom prosinca, a toliko mu se svidjelo da je izjavio da bi taj grad zauvijek trebao ostati prijestolnica kulture. Nije Wenders razmišljajući tako bio u manjini, pomislili su to mnogi nakon posjeta Wroclawu zbog besprijekorne organizacije EPK u svakom segmentu. Pozitivna energija grada koji je posljednjih godina živio za kulturu ujedno je dokaz da je ulaganje u kulturu uspješna borba protiv nasilja, kako kaže njihov slavni kompozitor Zbigniew Preisner.
U gradu na rijeci, s oko 630 tisuća stanovnika, jedan od njegovih najstarijih i najljepših dijelova podsjeća na zagrebački Gornji grad, a upravo ondje je i crkveno sjedište. Naime, čak 91 posto Poljaka su vjernici, no Wroclaw je, kažu, najsekularniji poljski grad. Njegov zaštitni znak su patuljci, njih oko 250, a ima ih u svakom kutku i često na mjestima na kojima biste ih najmanje očekivali pa iznenade turiste. Naime, tradicija postavljanja patuljaka širom grada započela je zbog maskote pokreta Narančasta alternativa koji se borio protiv komunističkog režima osamdesetih godina. Pokret je uvijek koristio humor u borbi protiv vlasti, a kada god bi policija prefarbala njegove parole i grafite, članovi bi na istom mjestu nacrtali patuljka. U jednom trenutku širom Poljske se moglo pronaći više od 1.000 grafita prekrivenih nacrtanim patuljcima.
Statue patuljaka u Wroclawu simbol su nekadašnje borbe protiv komunističkog režima