Kako se radi o izdavaču čiji je fokus na vjerskoj tematici, na prvi mah logično bi se izveo zaključak da su čitatelji u Hrvatskoj u vrijeme recesije kupovali i čitali isključivo Božju riječ; ipak, teško da to može biti dalje od istine jer Verbum svoj opstanak duguje prije svega racionalnom i odgovornom poslovanju. Prije krize nisu se preinvestirali, dok je ona trajala bili su vrlo oprezni, pa sada nemaju problema. Dapače.

'Svaka naša knjiga jest projekt za koji želimo da uspije: od izbora naslova, preko prijevoda, do lekture, korekture, grafičkog prijeloma i naslovnice, pa čak i veličine fonta, sve mora biti skladno kao paukova mreža i prilagođeno željama publike. Trudimo se osluškivati bilo naših čitatelja', govori za tportal Miro Radalj, suosnivač i suvlasnik ove kuće.

Prije točno četvrt stoljeća s poslovnim partnerom i urednikom Petrom Baltom izdao je 'Veliki katekizam', njihovu službeno prvu knjigu, pa se zaputio u jednu zagrebačku knjižaru želeći se uvjeriti kako ona izgleda na polici.

Vlasnici najvećega bestselera u državi

'Pola dana smo je tražili, da bismo je na koncu ugledali na katu, doslovno na dnu posljednje police uz zid. Tada smo shvatili da moramo misliti cjelovito', opisuje Radalj nastanak izdavača koji je danas peti ili šesti po veličini u Hrvatskoj, ujedno najveći izvan Zagreba.

Godine 1995. otvorili su svoju prvu knjižaru u Splitu, pet godina kasnije i u Zagrebu, dok mreža Verbuma danas obuhvaća 13 prodajnih mjesta od Vinkovaca do Dubrovnika.

Prošle godine izdali su uvjerljivo najveći bestseler u državi - Papinu prvu knjigu 'Božje je ime Milosrđe', prodanu u nevjerojatnih 18 tisuća primjeraka - dok za ovu godinu uspjeh predviđaju humorističnom romanu Jeana Meriera 'Kad župniku prekipi', u prijevodu Ivane Šojat. Prvo izdanje je već rasprodano, zajedno s drugim naklada se već popela na 5,5 tisuća.

'Dakako da nam je s vremena na vrijeme potreban po jedan takav hit, kao i svakome u ovoj branši', iskreno će Radalj. Dok je partner Balta fokusiran na urednički posao, u Verbumu se on primarno bavi poslovnim dijelom - pa je za tportal dao dijagnozu stanja na tržištu.

'Udžbenički segment generirao je veliku količinu novca koji se potom investirao u velike i raskošne knjižare u centrima gradova, što naprosto nije bilo održivo i sada se tek svodi na svoju realnu mjeru. Od tridesetak knjižara Algoritma, Profila i Mozaika opstat će njih petnaestak. Drugo, izdavaštvo je specifična kombinacija poduzetništva i kulturološke dimenzije, jer svaki izdavač se trudi stvoriti svoj profil, prikazati vlastite afinitete i promovirati neke svoje ideje. Oni koji su poslu pristupili isključivo iz poduzetničke perspektive i sa željom za zaradom, nestali su. I treće, dakako: kod nas nikada nije postojalo sjajno razdoblje za knjigu, a tržište je premalo, dok su troškovi izdavanja gotovo pa identični onima u većim zemljama', objašnjava Radalj.

Svoja izdanja Verbum je plasirao (i plasira) u gotovo svim lancima u Hrvatskoj, no jedan je od rijetkih koji propast trojice najvećih izdavača nije ni okrznuo: na naše pitanje koliko novca im je ostalo zarobljeno u raznim restrukturiranjima, predstečajnim nagodbama i stečajima, Radalj odgovara: 'Nula kuna.'

'Uvijek sam se pitao zašto se iznova isporučuju knjige lancima koji su propali i onda tek promijenili svoj naziv, a nije nam bilo ni jasno zašto su neki izdavači prekršili zajednički dogovor i nastavili surađivati nakon što se pokazalo da to nema smisla. Vjerojatno zato što su svoje naslove objavili i potpuno 'pokrili' zahvaljujući potporama, pa im je bilo bitno samo da se i dalje nalaze na policama.'

Iskoristili tržišnu nišu  

Verbum, napomenut ćemo na ovom mjestu, o državnoj sisi ovisi znatno manje od prosjeka: u posljednjih pet godina različitim kanalima mu je iz državnog proračuna isplaćivano između 300 i 500 tisuća kuna godišnje, odnosno upola manje u odnosu na prosjek u ovoj branši.

S jedne strane izloženiji su tržištu, no s druge imaju manji rizik za slučaj da ministarstva znanosti ili kulture 'preskoče' jednu godišnju turu otkupa knjiga. Sada vrlo kvalitetno surađuju s novim velikim igračima, Hoću knjigu i Znanje, kojima predviđaju uspjeh ukoliko se poput Verbuma okrenu samoodrživom i odgovornom poslovanju.

'Ako stvari krenu krivo, mi smo prvi koji će to moći naslutiti', otvoren je Radalj.

Konkurenti - odnosno drugi igrači na izdavačkom i knjižarskom tržištu - o njima govore biranim riječima, čak i kad se mikrofoni isključe: zaključak više sugovornika tportala jest da su Radalj i Balta sjajno iskoristili jednu zgodnu tržišnu nišu.

'Jako su profilirani i orijentirani na duhovnu tematiku, uz nešto stručne literature. Sposobni su, ali i bliski izvorima u Rimu: dok se Papa zakašlje, oni su već izdali njegovu knjigu. Rade ih gotovo paralelno', kazat će jedan zagrebački izdavač.

'Vjerska pomagala' u prihodima  

'Unijeli su nevjerojatnu dinamiku na tom dijelu scene, a pomaže im to što im je publika vrlo aktivna. Čini mi se da im društvena zbivanja u Hrvatskoj idu na ruku jer se dobar dio ljudi okrenuo duhovnosti, no to nije njihova ni krivnja, ni zasluga. Produkcija im je vrlo pristojna, a možemo samo poželjeti da tako uspješni budu, recimo, i izdavači znanstvene literature', kaže sugovornik tportala.

'Aktivni su na društvenim mrežama, imaju marketing, reklamiraju se na televizijama... Meni osobno bilo bi zanimljivo vidjeti koliki udjel u njihovim prihodima imaju 'vjerska pomagala' poput križeva, krunica, kipića i ostaloga što plasiraju kroz svoju prodajnu mrežu. Ne osuđujem, dapače, legitimno je i poželjno koristiti sve metode kako bi se opstalo na tržištu', govori naš drugi sugovornik, splitski izdavač.

'Deset posto, toliko zarađujemo od neknjižnog asortimana', odgovara kratko i jasno Radalj.

Izdavač i knjižar koji, vjerovali ili ne, 2017. godine u Hrvatskoj uspijeva prodavati knjige.