O programu javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2023. godinu, transparentnosti proračuna, kapitalnim investicijama obnove važnih muzeja i drugih kulturnih institucija stradalih u potresu te nezavisnoj kulturnoj sceni razgovaramo s pročelnicom Višnić. Teme 'na stolu' su i strateški dokument Plana razvoja kulture Grada Zagreba, kulturne infrastrukture u različitim gradskim četvrtima, kao i izgradnja knjižnice i kulturno-društvenog centra u Paromlinu.

Što je obuhvaćeno programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2023., koga se sve financira?

- Financiranje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba dominantno se odnosi na ustanove kojima je Grad osnivač ili suosnivač, što je naša zakonska obaveza. Ukupno je to 40 ustanova, među kojima su gradski muzeji, kazališta, knjižnice i centri za kulturu, ali i ustanove od nacionalnog značenja koje Grad sufinancira zajedno s državom (HNK i Klovićevi dvori) ili pak samostalno - prije svega tu mislim na nekoliko muzeja. Moram reći da je financiranje redovne djelatnosti institucija koje su u svojoj biti nacionalne veliki teret za zagrebački proračun. To je situacija naslijeđena još iz 90-ih i vrlo je specifična. U Europi ustanove od državnog interesa financira država, pa tako gradovi imaju više prostora za razvoj i ulaganja u specifične lokalne kulturne potrebe. Kao što su to centri za kulturu ili programi nezavisnih organizatora, koje također financiramo putem javnog natječaja, ali nerazmjerno manje u odnosu na javni sektor, a što proizlazi iz ovako postavljenog sustava, na kojeg kao lokalna uprava nemamo puno utjecaja. Nismo zadovoljni takvom situacijom, i zato nam je u idućoj godini prioritet povećanje sredstava za nezavisne programe.

Najavljivao se i dokument Plana razvoja kulture Grada Zagreba. Što znamo o njemu?

- U 2023. godini izradit će se strateški dokument Plan razvoja kulture Grada Zagreba kojim će se definirati dugoročni prioriteti i ciljevi kulturnog razvoja. Proces izrade temelji se na konzultacijama sa stručnom javnošću, na više razina te uključuje zainteresirane osobe iz redova kulturnih djelatnika, umjetnika i drugih stručnjaka koji su iskazali interes na Javnom pozivu za rad u Radnim grupama, članove kulturnih vijeća, članove Radne skupine za kulturnu politiku i kulturni razvoj Grada Zagreba te službenike Gradskog ureda za kulturu.

Zna li se već koji će kulturnjaci sudjelovati u izradi ovog dokumenta?

- Objavili smo popis osoba koje će sudjelovati u radu pojedinih radnih timova, podijeljenih u pet okvirnih tema: umjetničko stvaralaštvo, zajednica i sudjelovanje, kultura i obrazovanje, održiva urbana transformacija i razvoj te zagrebačka kultura u međunarodnom kontekstu. Na taj način smo izbjegli uobičajene podjele na pojedinačne djelatnosti i interesna polja. S obzirom na veliko zanimanje i broj prijavljenih, odlučili smo i povećati broj planiranih sudionika kako bismo osigurali širinu pristupa, iskustva i znanja. Pazili smo da u svakom timu sudjeluju stručnjaci različitih profila i iz više kulturnih djelatnosti. Pred nama je dug i naporan proces, ali vjerujem da će on za rezultat imati koristan i operativan dokument pomoću kojeg ćemo lakše i jasno usmjereno moći definirati prioritete kulturnog razvoja.

Što se tiče kapitalnih investicija i obnovi zgrada nakon potresa, što je sve obuhvaćeno programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2023.?

- U proračunu našeg ureda, planirana su sredstva iz Fonda solidarnosti te gradskih prihoda, za različite gradske institucija koje su stradale u potresu, primjerice Muzej za umjetnost i obrt. Uz to u proračunu Ureda za izgradnju predviđena su sredstva za obnovu različitih kulturnih objekata, poput Gavelle ili Dvorane Lisinski. No tu su i sredstva za izradu dokumentacije za obnovu kulturnih centara – u idućoj godini to je nikada dovršena dvorana u Dubravi te obnova centra u Remetincu. Naravno, ne treba zaboraviti i jedan od većih gradskih projekata, izgradnju knjižnice i kulturno- društvenog centra u Paromlinu, kao i inicijalna sredstva za obnovu Kina Europa. Unutar proračuna našeg ureda, predviđena su i značajna sredstva za dovršetak novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i dodatnog objekta Etnografskog muzeja u Kačićevoj.

O kolikim ukupnim sredstvima je riječ, uključujući kapitalne investicije i javne potrebe u kulturi za 2023. godinu?

- U 2023. godini ukupno planirana sredstva iz prihoda Grada za djelatnost kulture (unutar proračuna našeg ureda) iznose gotovo 83 milijuna eura, što je povećanje od 8%. Pribrojimo li tome sve prihode, primjerice one iz EU fondova, govorimo o oko 10% ukupnog povećanja proračuna za kulturu.

Planirate li i povećati transparentnost proračuna?

- Jedan od ciljeva naše kulturne politike je i povećanje transparentnosti proračuna. Do sada iz proračuna za kulturu nije bilo razvidno koliko zapravo sredstava ide na javni sektor, a koliko na nezavisnu scenu. Od 2023. g. sredstva koja se dodjeljuju putem Javnog poziva za javne potrebe u kulturi, a koja su namijenjena za kulturne programe organizacija kojima Grad Zagreb nije osnivač (najvećim dijelom udruge i umjetničke organizacije), izdvojena su u posebni program unutar proračuna. Uz to, ukupni proračun Grada će ove godine biti objavljen u detaljnijem obliku, tako da će biti jasnije za što su koji troškovi planirani.

Najavljena su i povećanja programskih sredstava za nezavisnu scenu. Što možete reći o tome?

- Za provedbu Javnog poziva za javne potrebe u kulturi u 2023. korisnicima kojima Grad nije osnivač, odnosno nezavisnim korisnicima, predviđeno je preko pola milijuna eura. Riječ je o povećanju od čak 12% u odnosu na ovu godinu, tako da sad ukupno planiramo nešto više od 5 milijuna eura za nezavisne programe.

Kojim kulturnim djelatnostima su povećana sredstva?

- Znatno su povećana sredstva za one djelatnosti koje su bile bitno potfinancirane. Tako je za izložbe i druge programe u likovnoj djelatnosti predviđeno dodatnih nešto više od milijun kuna (oko 140.000 eura), što je povećanje od gotovo 40%. Tu je i jedno područje koje je iznimno važno za kulturni razvitak, a koje je dugo bilo zanemarivano - programi interdisciplinarnih i novih kulturnih i umjetničkih praksi. Radi se o području kojem je novim kriterijima i proširen obuhvat te je za provedbu brojnih i jako raznolikih programa predviđeno povećanje od 60%. U apsolutnim iznosu to je 1,3 milijuna kuna, odnosno oko 170.000 eura. Ostale djelatnosti povećane su u manjem udjelu ili se zadržavaju na istoj razini. I dalje kao najviše financirane ostaju tri djelatnosti - kazališna i plesna umjetnost, filmska djelatnost i glazbena umjetnost, a odmah iza njih slijedi kulturno-umjetnički amaterizam.

U sklopu ovog dijela proračuna predviđeno je i povećanje za poseban program Kultura i umjetnost u zajednici. Već rebalansom u 2022. iznos je povećan s 500.000 na 800.000 kuna, a u 2023. planira se daljnje povećanje na 1,5 milijun – skoro dvostruko. Ovaj novi posebni program uveden je 2022. g. kao jedan od važnih prioriteta kulturnog razvitka Grada Zagreba koji će se i u 2023. godini provesti kao poseban javni poziv.

Koliko se programa i projekata prijavilo na Javni poziv o kojemu govorimo?

- Na opći Javni poziv za 2022. g., koji je raspisan u rujnu 2022. g., prijavljeno je 2065 programa i projekata u 10 različitih kulturnih djelatnosti i područja. Na poseban Poziv za programe u području Kultura i umjetnost u zajednici, kojeg je Grad Zagreb po prvi put raspisao ove godine, prijavljeno je 205 programa. Odabrano je 15 programa iz različitih kulturnih i umjetničkih područja koji će se odvijati u 20-ak gradskih kvartova. Taj smo poziv proveli kao svojevrsno ispitivanje interesa šire kulturne scene za ovakav oblik programskog djelovanja. I pokazalo se da doista postoji veliko zanimanje. Zato smo i povećali sredstva za iduću godinu.

Kakve programe možemo očekivati od ustanova kojima su povećana programska sredstva, možete li što izdvojiti?

- Programska sredstva za redovne programe ustanova u kulturi ostala su na istoj razini, ali se ukupna sredstva za programe ustanova povećavaju i to za nove programe, međunarodne projekte i velike izložbe. Tu svakako možemo izdvojiti prvu veliku samostalnu izložbu Sanje Iveković u Muzeju suvremene umjetnosti, koja je i dio međunarodne suradnje s Gradom Bečom. Zatim se ističe i velika izložba povodom 140. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića u organizaciji Galerije Klovićevi dvori, čiji je Grad suosnivač s Republikom Hrvatskom. Tu je i novi program Umjetničkog paviljona koji će se, zbog obnove, odvijati na različitim lokacijama u gradu. Značajne su i međunarodne suradnje i gostovanja gradskih kazališta, npr. Zagrebačkog kazališta mladih i Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija. Povećana su i sredstva nekih centara za kulturu, koji su pokazali novu programsku energiju i predložili nove programe, primjerice: Centar mladih Ribnjak, Kulturno informativni centar, Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, Centar kulture na Peščenici.

Razgovarali smo ranije o posebnom programu Kultura i umjetnost u Zajednici. Hoće li i unutar njega biti kapitalnih ulaganja?

- Pored sufinanciranja programa, Grad Zagreb ulaže i u kapitalne objekte, u poboljšanja kulturne infrastrukture u različitim gradskim četvrtima, a u cilju povećane dostupnosti kulture te povećanog sudjelovanja civilnoga društva i građana u kulturnim aktivnostima. U prijedlogu Programa radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti u 2023. predviđena su već spomenuta sredstva za izradu dokumentacije za dva centra za kulturu. No tu su i sredstva za prvi dio građevinskih radova prenamjene bivšeg kina Kalnik u Kulturni Centar Črnomerec.

Što za sada znamo o budućem Kulturnom centru Črnomerec?

- Novouređeni prostor od oko 400 m2 neto površine koristit će se za različita kulturna događanja te za produkcije predstava, edukacijske programe i slično. U prostoru će se formirati dvije manje dvorane u kojima će se paralelno moći odvijati programi za dvije odvojene grupe polaznika, a pomična stijena će se za potrebe predstava i drugih kulturnih događanja moći otvoriti, čime će se dobiti izvedbena dvorana s oko 110 sjedećih mjesta. Uz to, ravni prohodni krov također će se koristiti za različite aktivnosti. Radi se o dijelu grada u kojem nedostaje prostora za kulturu, a u kojem živi veliki broj stanovnika. U proračunu za 2023. predviđeno je 4.000.000 kn za građevinske radove te stručni projektantski nadzor, a objekt se planira završiti u 2024. godini.