Usred nogometne euforije koju izaziva Svjetsko prvenstvo nemoguće je izbjeći pitanja oko najvažnije sporedne stvari na svijetu, naročito kada ste se susreli s Brazilcem u Hrvatskoj. No brazilski pisac Marco Guimaraes, koji sa suprugom ovih dana boravi u Hrvatskoj, odmah ističe da ne voli nogomet niti ga uopće zanima.

Guimaraes nema što reći o utakmici između Brazila i Hrvatske, dramu oko japanskog suca nije ni zamijetio te priznaje kako je njegova supruga mnogo veća obožavateljica i spominje neke od njezinih stavova na temu nogometa: 'Nogomet ima važan sociološki aspekt, barem u Brazilu pomaže ljudima da na trenutak zaborave loše stanje u kojemu žive. U Europi se ne može zamisliti koliko je svakodnevica mnogih ljudi u Brazilu teška. Postoji naravno i stav da preko nogometa Brazil pokazuje svoju kulturu, svoju dušu i pogled na život.'

U svakom slučaju, s Guimaraesom je bio dogovoren razgovor o književnosti, napose romanu 'Moj pseudonim i ja' koji je kod nas objavila Naklada Ljevak.

Riječ je o drugoj knjizi ovoga pisca koja je dobila velike pohvale književnih kritičara i koji su je opisali kao 'izvanrednu, fascinantnu mješavinu zbilje i fikcije', 'roman koji fikcionalizira fikciju' i 'navodi nas na usporedbe s Borgesom i Cortazarom'. Guimaraes kroz smijeh kaže da 'zasad voli kritičare' jer pišu dobro o njemu, a i slaže se s njihovim interpretacijama svojih tekstova.

No put ovoga pisca prema literaturi nije bio pravocrtan. Marco Guimaraes rođen je 1951. u Rio de Janeiru, diplomirao je i doktorirao medicinu i proveo niz godina kao znanstveni istraživač. 'Jednog dana sam se probudio i rekao si da moram postati pisac. Istinita priča! Prije toga sam radio kao profesor i istraživač u području prirodnih nauka, no istovremeno sam i pisao priče za jedan književni časopis', objašnjava Guimares koji je 1997. počeo redovito pisati esejistiku.

Prvi roman 'O piscima, duhovima i mudracima' objavio je pod pseudonimom Paul Lodd, ali je knjiga dobro primljena na brazilskoj književnoj sceni pa se u drugoj knjizi Guimaraes bavi baš tom temom. Glavni lik romana 'Moj pseudonim i ja' uspješni je pisac Marcel Rood koji objavljuje pod pseudonimom Marcel Rodd. Rood/Rodd doznaje kako je netko tko se predstavlja kao on organizirao potpisivanje njegova najnovijeg romana u jednoj pariškoj knjižari te priča dobiva kriminalistički, a uskoro i fantastični zaplet.

Pariz je izabran kao mjesto radnje jer je riječ o Guimaraesovu omiljenom gradu: 'U Parizu sam poslom svake godine živio par mjeseci proteklih nekoliko desetljeća. Riječ je o posebnom gradu, bez kojega ne bih mogao živjeti.'

Iako knjiga započinje u light tonu, radnja se dosta brzo komplicira pa pitamo Marca Guimararesa koliko je pažljivo osmišljen zaplet romana 'Moj pseudonim i ja'. 'Ne planiram zaplet unaprijed, priča nastaje kako je pišem. Čekam inspiraciju, može mi se dogoditi da se šećem ulicom i onda se dosjetim kako razriješiti neku situaciju u romanu. Naravno, kada napišem prvu verziju teksta, već sutra ću se tome vratiti i raditi još. Zna mi se dogoditi i da se nakon par mjeseci vratim nečemu napisanome, i to me ponekad iznenadi', objašnjava autor.

Kritičari su redom primijetili da je Guimaraes jedan od onih autora koji je ujedno i strastveni čitatelj: 'Mnogo sam uvijek čitao i jako volim Borgesa, ali nisam siguran je li on doista utjecao na mene. U knjizi ima dosta literarnih referenci, jer sam se tijekom godina u prirodnim znanostima naučio hvatati bilješke oko svega pa to činim i kada čitam knjige. Oduševljen sam idejom intertekstualnosti u književnosti te zato i volim u svojoj knjizi imati polifoniju glasova i stilova.'