Europski intelektualci i autori skeptični su prema projektu digitalizacije knjiga, što je na svojoj koži osjetio direktor knjižnice iz francuskog Lyona Patrick Bazin. Lani je postigao dogovor s internetskim pretraživačem Googleom o skeniranju 500 tisuća knjiga iz razdoblja od 15. do 19. stoljeća, zbog čega je kritiziran da otvara vrata monopolu Googlea koji bi, nakon što je u SAD-u pravno regulirano stvaranje online knjižnice, to htjeli napraviti i u Europi.

O toj temi razgovarali su u Bruxellesu europski stručnjaci. Europska povjerenica za medije Viviane Reding već je upozorila da je u Europi digitalizirano samo jedan posto knjiga u knjižnicama. Ona je istaknula da je taj postupak izuzetno skup pa je zato preporučljivo da se ostvari u suradnji javnih institucija i privatnih poduzetnika. Zastupnica Stranke zelenih u Europskom parlamentu Helga Truepel podržava skeniranje starih književnih djela kako bi ih se učinilo pristupačnima širokoj publici. No što s knjigama koje su izdane tek u posljednjih nekoliko godina? Truepel smatra da se digitalizirati smiju samo djela kod kojih je to izričito dozvoljeno, prenosi Deutsche Welle.

Američki autori već su razradili pravila za suradnju s Googleom vrijednu 125 milijuna dolara. O tome još mora odlučiti američki sud. Ako taj dogovor prođe, vrijedit će i za književnike iz drugih dijelova svijeta čije se knjige nalaze na američkom tržištu. Njemačka ministrica pravosuđa Brigitte Zypries već je uložila prigovor u ime domaćih autora. Američki književnik James Gleick ne shvaća uzbuđenje zbog dogovora s Googleom koje vlada u Europi. On ističe da svi koji imaju autorska prava dobivaju novac. I Google naglašava prednosti ovog projekta. Njegov predstavnik Santiago de la Mora kaže da će 'Google Books' biti nevjerojatan izvor informacija, kako kvalitetom, tako i kvantitetom. Rješenje ove dileme ne očekuje se tako brzo. Iz Europske komisije je priopćeno da će sada biti samo potaknuta rasprava koja bi mogla potrajati godinama.