Najsnažnija i najsvestranija ličnost nizozemske umjetnosti 17. stoljeća, barokni slikar Rembrandt, preminuo je davne 1669. godine, no njegovo posljednje djelo, predstavljeno u utorak u Amsterdamu, nastajalo je proteklih 18 mjeseci
Slika 'The Next Rembradnt', veličine 70 puta 55 centimetara, poluprofil je bijelca starog između 30 i 40 godina, odjevenog u crnu odjeću tipičnu za 17. stoljeće.
Iako su za nastajanje djela zaslužni znanstvenici i inženjeri, ovdje nije riječ o kloniranju poznatog slikara. Rezultat je to 18-mjesečnog projekta u sklopu kojega su stručnjaci promatrali više od 150 tisuća fragmenata slikarevih djela kako bi predvidjeli motiv njegova sljedećeg djela i pronašli način kako to djelo stvoriti digitalno.
Ruku i kist velikog slikara zamijenila je sveprisutna 3D tehnologija kojom je ispisano 148 milijuna piksela, a predložak za sliku stvoren je pomoću sofisticiranog softvera koji je imitirao Rembrandtovo poznato korištenje svjetla i sjene.
'Kada želite nešto novo naslikati, imate nekakvu ideju o tome kako će to izgledati. U našem slučaju nismo imali nikakvu predodžbu, a cilj je bio stvoriti sliku koristeći samo podatke iz Rembrandtovih slika', rekao je za The TelegraphBen Haanstra, programer na projektu u kojemu su sudjelovale i ekipe iz Microsofta, Mauritshuis iz Haaga i Rembrandt House Museum iz Amsterdama.
Bas Korsten, idejni začetnik i kreativni direktor projekta The Next Rembrandt upozorava da cilj nikako nije bio oponašati, kopirati ili reproducirati Rembrandtova djela.
'Korištenjem tehnoloških inovacija, koje uključuju rad s velikim podacima, prepoznavanje lica i 3D tehniku tiska, cilj je bio temeljem analize predvidjeti što je veliki majstor možda sljedeće naslikao', objasnio je Korsten.
U ovom kompliciranom procesu nastanka slike korišten je i softver koji interpretira Rembrandtovo korištenje geometrije i kompozicije, osobina zbog kojih je i smatran jednim od najboljih nizozemskih slikara 17. stoljeća.
Za određivanje kako oponašati njegove poteze kistom i postići teksture tipične za njegove slike, korištena je visinska karta nanosa boja, a konačna je slika tiskana u 13 slojeva boje na bazi UV tinte.
'Pregledali smo brojne Rembrandtove slike, skenirali teksturne površine, njihov elementarni sastav i korištene vrste pigmenata. To je vrsta informacija koja vam je potrebna ako želite virtualno generirati Rembrandtovu sliku', rekao je Joris Dik iz tima Technical University Delft, koji je također sudjelovao u projektu.
Gary Schwartz, povjesničar umjetnosti koji je pisao o Rembrandtu, ne misli da bi projekt mogao umanjiti vrijednost Rembrandtova opusa.
'Dokle god nitko ne tvrdi da se Rembrandt može svesti na algoritam, ova tehnika vam daje jedinstvenu priliku da iskušate svoje ideje o njegovim slikama u konkretnoj vizualnoj formi', rekao je Schwartz.