Svake godine u prvoj polovici listopada svjetska književna scena napeto čeka tko će se okititi najvažnijom književnom nagradom na svijetu, Nobelovom nagradom za književnost. Prošle je godine tu čast imao francuski pisac (i scenarist) Patrick Modiano, čiju pobjedu većina nije očekivala, a bilo je i onih koji su osporavali to da Nobela zaslužuje. Ipak, Modianova djela – dobro poznata u Francuskoj – u proteklih godinu dana prevedena su na brojne svjetske jezike, tako da u međuvremenu i čitatelji diljem svijeta mogu zaključiti je li Švedska akademija donijela ispravnu ili pogrešnu ulogu smjestivši ga u društvo velikana kao što su Thomas Mann, Pirandello, T. S. Eliot, Camus, Marquez itd.

Kada je pak riječ o 2015. godini, na kladionicama najbolje kotira Svetlana Aleksievič (rođena 1948.), bjeloruska spisateljica i novinarka, čiji bi izbor obogatio i ne baš velik popis žena koje su nagrađene književnim Nobelom. Naime, Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901., a samo je 13 književnica izabrano u više od stotinu godina, od kojih je zadnja bila majstorica kratke priče iz Kanade Alice Munro, prije dvije godine. Aleksievič je prevođena na hrvatski jezik te se u knjižnicama može naći njezina potresna knjiga o tranzicijskom iskustvu 'Rabljeno doba - kraj crvenog čovjeka' koju je objavila Edicija Božičević.

Na drugom su mjestu kladioničari Ladbrokes smjestili japanskog pisca Harukija Murakamija koji je već nekoliko godina među imenima koja se redovito spominju kao potencijalni nobelovci, dok je treći kenijski pisac Ngugi wa Thiong'o. Kenijac se proslavio romanom iz 1964. 'Weep not, child' tj. 'Ne plači, dijete', u kojemu se tematizira pobuna Afrikanaca protiv kolonijalnih vlasti, a u njegovu korist ide i to što je zbog svojeg aktivizma proveo i godinu dana u zatvoru sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Jer, iako je formalno Nobelova nagrada za književnost vođena isključivo literarnim motivima, nikad nije odmagalo ako je književni autor i politički angažiran.

Na kladionicama se još kao favoriti spominju i dvoje američkih pisaca, Philip Roth i Joyce Carol Oates. Roth je, poput ove godine zaboravljenog Milana Kundere, jedan od vječnih kandidata za Nobela, a to što ga još nije dobio naročito izluđuje američke književne kritičare koji svake godine pišu da Švedska akademija diskriminira američku književnost s obzirom na to da nagradu nitko iz SAD-a nije dobio nakon 1993. i Toni Morrison.

Kao potencijalni nobelovci u medijima se još spominju i sirijski pjesnik Adonis, ali i mađarski pisac Laszlo Krasznokhorkai, čija su fascinantna djela proteklih godina prevedena i na hrvatski jezik. U svakom slučaju, u četvrtak u rano poslijepodne znat će se koliko su prognostičari i kladioničari bili u pravu ili krivu.

Svake godine Nobelov komitet poziva između 600 i 700 organizacija i pojedinaca da nominiraju književnike za nagradu, nakon čega se sastavlja lista od 200 potencijalnih dobitnika. U proces se onda uključuje Švedska akademija - sastavljena od 18 književnih teoretičara, profesora književnosti i pisaca – koja donosi konačnu odluku.