Fokus jedanaestog izdanja festivala bit će na dvosmjernoj refleksiji autorskog filma Montea Hellmana i Victora Ericea te u pohvalu Hellmanovim iznenadnim filmskim linijama bijega, kao i na nepoznatom arhivu albanskog filma, najavljeno je iz kina Europa, gdje će se, uz zagrebački Muzej suvremene umjetnosti i Art-kino Croatia, festival održati.　

Prikazat će se šest Hellmanovih filmova uz kustosku i filmološku podršku Brada Stevensa te filmskog estetičara i glazbenika Charlesa Bossona. Stevens, autor knjige o Hellmanovu radu, održat će predavanje 'Film marginalnosti' prije prikazivanja filma 'Dvostruki asfalt' (1973.).　

Iz produkcije Rogera Cormana prikazat će se Hellmanove rane dekonstrukcije vesterna u autorskoj suradnji s Jackom Nickolsonom 'Jahanje kroz uragan' i 'Pucnjavu' iz 1966. 　

Premijerno će se predstaviti i njegovo posljednje remek-djelo 'Cesta za nigdje' (2010.) koje je prikazano na 67. Venecijanskoj Mostri gdje je Hellman osvojio posebnog Zlatnog lava za životno djelo, a nagradu mu je uručio njegov veliki obožavatelj Quentin Tarantino.

Umjetnički iznimno vrijedan i cjeloviti filmski opus Victora Ericea predstavit će se uz razgovore s autorom i njegova predavanja.

'Početna misao za dovođenje u odnos i povezivanje ideja ovogodišnjih Filmskih mutacija nastala je sa željom suprotstavljanja stalnih beketovskih refleksija u materijalističkoj estetici Montea Hellmana i komplementarog rastvorenog doživljaja fizičke zbiljskosti Víctora Ericea', ističe se u najavi festivala.

U programu i nepoznati albanski filmovi 

Organizatori kažu i da je autor, kada su planirali njegov dolazak u Zagreb, spomenuo bliskost s filmom 'Svijet' (2014.) i albanskim redateljima i povjesničarima Iris Elezi i Thomasom Logorecijem, suosnivačima Albanskog filmskog projekta, te će oni na festivalu otkriti filmove koji nikada nisu prikazivani izvan Albanije.　

Svoje filmove će predstaviti i ugledni redatelj Fatmir Koçi 'Rijeku koja ne umire' (1989.), a održat će se i prva projekcija filma 'Zemlja orlova' (2007.), najavljenog kao 'fascinantni found-footage iz trezora Albanskog državnog filmskog arhiva, filmsko svjedočanstvo turbulentne albanske povijesti uz esejističku naraciju pisca Ismaila Kadarea'.　

Zvučna selekcija Ericea i Hellmana počet će 18. siječnja u Art-kinu Croatia u Rijeci s filmovima 'Duh košnice' (1973.) i 'Dvostruki asfalt' (1971.).　

Šestodnevni program u Zagrebu odvija se 19. i 20. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti, a od 21. do 24. siječnja u kinu Europa. 　

Program počinje panel-razgovorom s Víctorom Ericeom 19. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti te raritetnom projekcijom 'Korespondencije', razmjene deset video-pisama između Víctora Ericea i Abbasa Kiarostamija, nastalo uz stvaranje izložbe o korespondencijama dvojice umjetnika.　

Između projekcija održavat će se razgovori s Víctorom Ericeom (koji će imati i masterclass), filmašima i arhivistima Iris Elezi i Thomasom Logorecijem te Fatmirom Koçijem, filmolozima Bradom Stevensom i Charlesom Bossonom te domaćim filmolozima koje će moderirati Tanja Vrvilo.　

U Muzeju suvremene umjetnosti 20. siječnja će se otvoriti iscrpan filmski esej u formi video instalacije za šest ekrana iz sobe za montažu Haruna Farockija i Antje Ehmann pod nazivom 'Proždirati ili letjeti' (2008.), dekonstrukciju tragičnih muških junaka u filmu. 　

Ta će zvučna atrakcija gostovat će u stalnom postavu muzeja - Zbirke u pokretu do 28. veljače.

Organizatori festivala, umjetnička organizacija Film-protufilm, najavljuju i filmski projekt 'Naomi Kawase: 3.11 SENSE OF HOME FILMS', nastao nakon prirodne i nuklearne katastrofe 11. ožujka 2011. u japanskoj regiji Tohoku i Fukushimi.　

Tim radom će se u kinu Europa zatvoriti jedanaesto izdanje Filmskih mutacija i najaviti filmski i galerijski program Naomi Kawase i njezin dolazak na dvanaeste Filmske mutacije, u siječnju iduće godine.　

Filmske mutacije: festival nevidljivog filma, koji je pokrenula filmologinja i izvođačica Tanja Vrvilo s grupom utjecajnih filmologa i kustosa, predstavio je kroz programe filmskih teoretičara, filmskih autora i umjetnika u dosadašnjih deset izdanja filmove bez refleksije u našoj sredini, brojne retrospektive i programe radova na granici filma i suvremene umjetnosti, poput instalacija za kino i specifične lokacije te arhivskih prisvajanja i izmještanja živih slika prošlog stoljeća.

Ulaz na sve programe festivala je besplatan.