U godini solidnih postignuća hrvatske kulture odabrali smo troje, preciznije četvero kandidata za nagradu Vizionar godine iz ovog područja. Doznajte više o njima
Tportalov projekt Vizionar godine sastoji se od tri zasebna dijela. Prvi je godišnja nagrada koja se dodjeljuje u pet kategorija (uz društvo, još su tu gospodarstvo, tehnologija, kultura i sport te posebna krovna nagrada Vizionar godine).
Drugi element je konferencija na kojoj će biti proglašeni dobitnici, a treći se odnosi na cjelogodišnji medijski sadržaj što će kontinuirano otkrivati i isticati one koji se aktivno zauzimaju za nužne izmjene ustaljenih obrazaca, onih što koče razvoj, te koji mijenjaju perspektivu Hrvatske.
Izbor vizionara godine počeo je okupljanjem tportalovih 100 - sto ključnih suradnika, komentatora, sugovornika, analitičara koji utječu na sadržaj news portala i koji su nominirali svoje kandidate za nagradu Vizionar godine u svakoj kategoriji. Redakcija tportala zatim je odabrala po tri kandidata s najviše nominacija u svakoj kategoriji.
Glavni žiri glasat će o njima te izabrati pobjednike u svih pet kategorija i krovnog vizionara. Proglašenje dobitnika održat će se na svečanoj konferenciji 19. veljače u Zagrebu.
U kategoriji kultura nominirani su, abecednim redom: Ljubica Letinić i Lana Deban, dvojac koji stoji iza platforme za audioknjige book&zvook, potom redatelj i prvi hrvatski dobitnik Zlatne palme Nebojša Slijepčević te Magdalena Vodopija, direktorica najvećeg autorskog sajma knjiga u Hrvatskoj Sa(n)jam knjige u Istri.
book&zvook: Audioknjige koje se, od ove godine, voze tramvajem i lete u London
Iskusna novinarka Ljubica Letinić i dramska ton-majstorica Lana Deban zanat su ispekle na Hrvatskom radiju, sve dok se 2018. nisu otisnule u neizvjesne vode projekta book&zvook, koji provode u sklopu svoje produkcijske kuće Audio Store Transonica. Njime su, kako kažu, svoj zanos bogatstvom zvučnog imaginarija htjele prenijeti drugima, a rastući trend slušanja knjiga potaknuti i u Hrvatskoj. Dugogodišnje iskustvo rada u stvaranju audio adaptacija književnih i dramskih predložaka potaknulo ih je na kreiranje digitalne biblioteke audio naslova na hrvatskom i njemu srodnim jezicima.
U svojoj nakani su, sad smo sasvim sigurni, uspjele. Šest godina nakon pokretanja projekta brojka knjiga izdanih na ovoj platformi prešla je stotinu, a aplikaciju je skinulo više desetaka tisuća korisnika. Na njoj se može pronaći zbilja svašta: od romana i publicističkih naslova nobelovaca i cijenjenih svjetskih pisaca do kvalitetne i autentične književnosti i poezije u čitalačkoj izvedbi samih autora, od Feđe Štukana do Marka Tomaša.
I ne samo to – u godini za nama poduzele su konkretne korake da bi njihov projekt, osim na slušalicama, živio u opipljivom svijetu. Prvo su se uselile u fizičke javne knjižnice od Zagreba do Korčule, gdje i sami možete posuditi njihove audioknjige. Interliber su pak obilježile pop-up događajem AudioLiber, koji se odvijao u tramvaju broj 14, gdje su glumci čitali klasike, a Damir Karakaš svirao harmoniku. Naposljetku, uzletio je i put Londona na tamošnji sajam knjiga, i to s balkona Ministarstva kulture, iz ruku ministrice Nine Obuljen Koržinek, još jednom dokazujući da je u slučaju ovih dviju kreativnih i maštovitih žena – samo nebo granica.
Nebojša Slijepčević: Od uspješnih dokumentaraca preko Cannesa do predvorja Dolby Theatera
Prije nego što je s filmom 'Čovjek koji nije mogao šutjeti' poharao vodeće svjetske festivale, Nebojšu Slijepčevića znali smo kao vrsnog dokumentarista čiji su filmovi zbilja odavali dojam nekoga tko ne može odšutjeti teške društvene teme i dileme. Prva platforma njegove izbalansirane kreativnosti i angažiranosti bio je HTV-ov serijal 'Direkt', u kojem se hvatao tema poput ovisnosti, poremećaja u prehrani ili odrastanja bez jednog ili oba roditelja.
Uslijedio je niz dokumentaraca kojima je poharao europske i svjetske festivale, osvojivši više od 40 nagrada od Liverpoola do Sarajeva. Najpoznatiji među njima je 'Srbenka', film koji se na suptilan način bavi suočavanjem hrvatskog društva s ratnim zločinima – konkretno, onim nad obitelji Aleksandre Zec, tinejdžerice iz Zagreba likvidirane 1992. na Sljemenu zato što je bila Srpkinja. Tu je i 'Gangster te voli', dokumentarna komedija o bivšem parketaru iz imotskog kraja Nedjeljku Babiću koji se pronalazi u karijeri, pristojno rečeno, posrednika u organizaciji brakova.
Spoj životnosti i suptilnosti u naraciji odlikuje i 'Čovjeka koji nije mogao šutjeti', film koji, kako u tportalovu prikazu navodi Zrinka Pavlić, u trinaest minuta postavlja jedno od najvažnijih etičkih pitanja koje si možete postaviti o sebi, a dok ga gledate, u dnu utrobe osjetite strah zbog kojeg nećete biti sigurni u odgovor. Prepoznao je to prvo kanski žiri, pa žiri Europske filmske nagrade, potom i žiri Oscara, stavivši ga na širi popis kandidata u kategoriji kratkog filma, što u našoj javnosti automatski stvara dojam da je i jedan od favorita za najprestižniju filmsku nagradu. Čak i ako nominacija za Oscara ne stigne, tu je potpuno zaslužena nominacija za nagradu Vizionar godine.
Magdalena Vodopija: Žena zvana energija
Sa(n)jam knjige u Istri najveći je autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, a ujedno najveći festival autora u široj regiji. Već trideset godina održava se u Puli te je proglašen 'hrvatskim Leipzigom' ili 'sajmom s ljudskim licem', okupljajući stotine nakladnika, autora, urednika, prevoditelja i književnih kritičara. A njegovu kičmu već trideset godina čini – jedna žena.
Nema kulturnog radnika koji nije upoznao Magdalenu Vodopiju, a da nije ostao osupnut njezinim zaraznim entuzijazmom i sposobnošću rješavanja apsolutno svakog izazova koji organizacija ovakvog festivala može donijeti. On se od osnivanja 1995. vodi kao uspomena na njezina oca Boška Obradovića, njegova idejnoga začetnika, te svake zime na nekoliko dana pretvara burom zaleđenu Pulu u centar književnog života u regiji, rasprostirući se od fascinantne austrougarske palače Doma hrvatskih branitelja do niza malih i većih pop-up prostora najpankerskijeg hrvatskog grada.
'Samo je jedan najveći izazov - preživjeti: pomiriti naše ideje, ambicije, planove i želje s budžetskim mogućnostima, o kojima ovisi visoka kvaliteta produkcije koju smo uspostavili kao standard, pa tako 30 puta zaredom. Kada god to svladamo, sve ostalo je manje bolno', kaže Vodopija u razgovoru za tportal najavljujući posljednje izdanje sajma kojim će ona upravljati, ono održano upravo potkraj prošle godine. Znajući njezinu nevjerojatnu energiju, nekako sumnjamo u to da će tako lako dići ruke od njega, a možda i nominacija za nagradu Vizionar godine u području kulture odigra neku sitnu ulogu u tome.