Projekt Ilica: Q'art, događaj koji redovno privuče tisuće ljudi na ulice Zagreba, svoje korijene ima u projektu Community Art / Umjetnost zajednice, čiji je inicijator i suosnivač Aleksandar Battista Ilić, a pokrenuo ga je 2000. godine u napuštenom prostoru upravo na Ilici. Projekt Ilica: Q'art je umjetnička i građanska akcija, temeljena na važnosti javnog urbanog prostora za život zajednice, a i činjenici da su se na Ilici kontinuirano u zadnjih sto godina, pogotovo od šezdesetih prošlog stoljeća, stvarala događanja, kao i nove radikalne umjetničke prakse koje su gradile svjetsku povijest umjetnosti. O tome govori i projekt Galerija Ilica, u kojoj se svake godine na fasadama izlažu djela velikih hrvatskih umjetnica i umjetnika kao dio Urbanog kolaža, odnosno nove umjetničke geste u društvenoj situaciji. To vidi oko dvjesto tisuća ljudi. Ali Ilica je i veza Zagreba s Medvednicom i taj aspekt da zajednicu ne čine samo ljudi, već ukupan život na Zemlji, sve životne vrste, cijeli prirodni ekosustav, to je poruka koja se provlači kroz projekt od njegovih početaka pa do festivala akcije koji u ovom formatu započinje 2017. godine suradnjom Battiste Ilića i Ivane Nikolić. S njima smo povodom nominacije za tportalovu nagradu Vizionar godine popričali o njihovim počecima, o izazovima suradnje na ovakvom projektu te o planovima koje imaju za tekuću godinu.

Zanimalo nas je kako su se dosjetili pokrenuti Projekt Ilica: Q'art, odnosno što ih je inspiriralo: 'Umjetnost, ako pogledate kroz povijest, uvijek artikulira i svjedoči trenutku u vremenu, provocira ga i izražava kroz različite forme. Suvremena umjetnost ide i korak dalje - ona djeluje kroz akcionizme i time utječe na oblikovanje stvarnosti baš kao što je i onaj pećinski čovjek utjecao ili, bolje rečeno, manifestirao svoju egzistenciju iscrtavajući bizone na zidovima pećina. Umjetnicima je inspiracija uvijek nešto što vide kao problem u društvu, neke procese koji se događaju i sve što dodiruje naše emocije, pa idu korak dalje i izraze to kroz svoju umjetnost. Pritom je nevažno radi li se o unutarnjem ili vanjskom svijetu, jer oba su jednako važna. Upravo tako smo i mi uvidjeli problem propadanja našeg kvarta, i kroz zapuštene javne prostore, i kroz napuštene prostore rada, i kroz alijenaciju zajednice, i komunikacije unutar zajednice. Od toga smo krenuli - od artikulacije i istraživanja problema, mapiranja praznih prostora i ulijevanja mogućeg života u te prostore.'

Budući da su jedini par vizionara u području kulture u ovogodišnjem izboru, morali smo pitati dođe li ponekad do nesuglasica između njih, ali i tko je zadužen za što, na što je odgovorila Nikolić: 'Nesuglasice su sastavni dio procesa dolaženja do rješenja, pa tako i među nama svako toliko dolazi do nesuglasica. Svaki projekt je živi organizam, pogotovo kada uključuje više ljudi, a naš projekt uključuje minimalno 500 suradnika i oko 15 tisuća onih koji nas posjećuju i vole. Takav organizam u nekom trenutku počinje imati vlastiti život i procese koje je važno harmonizirati i upravljati njima. U tome ponekad imamo nesuglasica, ali s obzirom na to da su nam ciljevi i vizije isti, veoma brzo to uskladimo. U našem timu ja sam motor projekta pa tako imam glavnu producentsku, organizacijsku i komunikacijsku ulogu, a Aleksandar i ja zajednički smo uključeni u razvijanje vizija razvoja projekta i širenja cijele priče. Vjerujem da projekt ne bi bio ovoliko uspješan da nismo među sobom harmonični i da se ne nadopunjavamo. To se osjeti.'

'Kako sam već rekla, ovaj projekt, kao i svaki koji uključuje puno ljudi, postaje živi organizam koji možete samo promatrati i upravljati njime da ne zastrani u smjer koji je suprotan nekim osnovnim ciljevima i viziji. Kroz ovaj projekt razvili smo specifičan model participativnog upravljanja u kulturi pa su nas 2019. godine zvali u London da na prestižnoj konferenciji, koja je okupljala gradonačelnike svih gradova Engleske i Walesa, predstavimo svoj model. To smatramo važnom potvrdom onoga što radimo, jer ipak Englezi s budžetima koje imaju mogu puno više od nas. Tu su naravno i vanjski utjecaji, kao što su pandemija, potresi, poplave, oluje, koji neminovno mijenjaju sliku samog projekta, jer jedno vrijeme morali smo biti 'na cesti' s obzirom na to da su zatvoreni prostori bili nedostupni. Od početka se bavimo promišljanjem javnih i napuštenih prostora i umjetnošću zajednice, ukratko ekosustavom grada koji je krenuo u aktiviranje napuštenih i zapuštenih prostora uz pomoć umjetničkih programa, projekata, festivala, a kada je nastupila pandemija, okrenuli samo se vanjskim prostorima i puno većem obuhvatu umjetnika i suradnika te uključili puno veći obuhvat zajednice. Štoviše, bili smo prvi festival, vjerojatno i u svijetu, koji je održan nakon završetka lockdowna. U Zagrebu je problem bio tim veći što se na lockdown nadovezao potres i zaista otežao uvjete rada svima, a ne samo umjetnicima. Bilo nam je jako važno upravo u tom trenutku izaći na cestu i pokazati da je onda kada su svi u strahu i kada se osjećaju loše najvažnije ponovo pokrenuti susret, druženje, zajedništvo i interakciju među ljudima. Upravo taj festival, održan 7. lipnja 2020. godine, bio je svojevrsna prekretnica u našem projektu jer su se ljudi osjećali pozvanima, njegovanima, pokrenuli su im se optimizam i povjerenje koje traje i danas. Svi smo u tom trenu osjetili da je umjetnost zaista ta koja liječi na mnogo načina ljude, društvo, zajednicu i civilizaciju', rekla je Nikolić o ključnim trenucima Projekta Ilica: Q'art.

Prethodna godina bila im je veoma uspješna, no zanimalo nas je na što su osobito ponosni: 'Naš festival okuplja izlagače iz cijele Hrvatske i preko desetak zemalja cijelog svijeta, a posjetitelje imamo s četiri kontinenta i preko 30 zemalja svijeta. Ono što nas je posebno razveselilo to je što su nas počeli zvati iz drugih kvartova da i njima prenesemo ovaj jedinstveni model participativnog upravljanja, stoga smo u 2023. godini bili u tri kvarta, Španskom, Maksimiru i Novom Zagrebu - istok. Festivali su bili autentični za te kvartove i veoma uspješni iako nas je bilo malo strah kako će to biti, jer svaki novi kvart potpuno je novo iskustvo i novi habitus.'

Za kraj, zanimalo nas je što planiraju ove godine. 'Ove godine dobili smo pozivnice iz novih pet kvartova, i to Ribnjaka, Trnjanske Savice, Ferenščice, Novog Zagreba - zapad i Trešnjevke. Jako se veselimo novim druženjima i već smo započeli naš proces istraživanja tih kvartova. Ove godine konkretno smo definirali osam tema održivog razvoja koje bi nas vodile kroz aktivnosti u svakom pojedinom kvartu i na koje bi se nadovezivali sadržaji u njima. Što reći osim da se jako veselimo i pozivamo sve građane da dođu i podrže naš festival - akciju zajednice. Vidimo se!'