Zaželjeli smo se otvorenja izložbi, tih svečanih izravnih susreta s publikom, kaže nam Branko Franceschi, ravnatelj zagrebačke Moderne galerije, koja, kao i svi ostali muzeji i galerije u Hrvatskoj, već gotovo godinu dana posluje u posve drugačijim, koronauvjetima. U većem dijelu 2020. to je značilo izostanak klasičnih otvorenja izložbi, s bitno smanjenim brojem posjetitelja te ogromnim pojačanjem online sadržaja za ljubitelje umjetnosti.

'Nadamo se da će poslije cijepljenja otvaranja ponovno postati uobičajen dio naše svakodnevice', kaže Franceschi, dodajući kako su, srećom, epidemiološke mjere uvažile to da su muzeji institucije velike kvadrature i ne toliko velike posjećenosti pa su zato trenutno otvoreni za javnost. 'Moderna galerija je, u odnosu na većinu donjogradskih institucija, sretno progurala 2020. jer je u potresu zanemarivo stradala pa smo za publiku bili otvoreni odmah nakon lockdowna i to bez prekida za potrebnu obnovu. Radimo na obje lokacije, i u Hebrangovoj i u Galeriji Josip Račić, jer smatramo da trebamo održavati kulturni život zagrebačkog centra', kaže Franceschi, dodajući da je pad posjetitelja očit u onom postotku koliko je u Zagrebu zbog koronavirusa manje stranaca i gostiju uopće. 'S druge strane, drago nam je da je lokalna publika vitalna i zainteresirana za vizualnu umjetnost pa su naše izložbe i dalje dobro posjećene.'

Neizvjesnost - drugo ime za bezbroj mogućnosti

Ni u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori u potresu u ožujku, nasreću, nisu imali velike štete, a ono malo odmah su sami sanirali, kaže ravnatelj Antonio Picukarić. 'Prošle godine Klovićeve dvore posjetilo je preko 70.000 posjetitelja u okviru posjeta izložbama i drugim festivalskim i prigodnim programima, koji su važan čimbenik popularizacije ustanove te su privukli posjetitelje mlađe životne dobi, a što nam je i cilj. Nastojali smo se brzo prilagoditi, ostati aktivni, realizirali smo nekoliko velikih izložbi i idemo dalje puni planova za izazovnu godinu u kojoj je neizvjesnost samo drugo ime za bezbroj mogućnosti', kaže Picukarić.

Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti, smještenog u Novom Zagrebu, kaže nam da i oni mogu biti zadovoljni 2020. godinom jer su, usprkos koroni i potresu, uspjeli realizirati više od dvije trećine planiranih programa. Izložbe su pritom, s obzirom na situaciju, bile dobro posjećene.

'Porasli su nam troškovi održavanja zbog protuepidemijskih mjera i zbog posljedica potresa, a s druge strane prihodi su nam se znatno smanjili, što će se dugoročno odraziti na poslovanje. Ipak, zadovoljna sam brojem od 35.000 posjetitelja u 2020. Taj broj znači da je publika i u ovim vremenima, kad mnogi izbjegavaju izlaske u javnost zbog straha od zaraze i bore se s posljedicama potresa, prepoznala Muzej kao mjesto u kojem mogu kvalitetno provesti svoje vrijeme', kaže Pintarić.

Za zagrebačke Muzej za umjetnost i obrt te Umjetnički paviljon 2020. godina je, s druge strane, bila iznimno teška jer su obje zgrade jako stradale u potresu u ožujku. MUO se, kaže nam ravnatelj Miroslav Gašparović, cijelo proljeće i ljeto bavio sanacijom šteta, a paralelno su zbog korone radili na svojoj online prisutnosti i aktivnosti. Protekle godine ujedno im je bila 140. obljetnica.

MUO: Zatvoreni više od 200 dana

Od ožujka do rujna su, u sklopu sanacije, kaže ravnatelj, među ostalim, počistili stotinjak tona građevinske šute, zatvorili sedam ogromnih rupa, započeli radove na pokrivanju krova i statičkom osiguravanju urušenih dijelova u hodniku drugog kata, uklonili stare oštećene dimnjake, postavili nove... Najesen su se ponovno, u nekoj mjeri, otvorili posjetiteljima, nudeći, među nekoliko izložbi, i onu obljetničku u studenome - 'Protreseni MUO: Od potresa do potresa 1880.- 2020.', za koju im je ideju dao potres u ožujku.

Kad se sagleda cijela 2020., MUO je, kaže Gašparović, imao više od 20 izložbi, projekata i partnerstava iako je bio zatvoren više od 200 dana. 'Godinu smo završili s nešto više od 20.000 posjetitelja koji su došli u Muzej iako smo, ponavljam, bili zatvoreni preko 200 dana. Velik je to uspjeh i svakako iznad očekivanja u godini koja je na svim razinama bilježila pad i stagnaciju', zaključuje.

Umjetnost na otvorenom

Jasminka Poklečki, ravnateljica zagrebačkog Umjetničkog paviljona, kaže kako im je protekla godina u njihovoj dugoj povijesti bila jedna od najbolnijih. 'Zgrada je i iznutra i izvana jako stradala u potresu u ožujku, a štete je bilo i u onom u prosincu, zbog čega do daljnjeg ne možemo održavati izložbe. Može se slobodno reći da je 2020. za nas bila katastrofalna', kaže Poklečki, dodajući kako su u novonastalim okolnostima ipak uspjeli održati jednu od planiranih velikih izložbi, onu Lovre Artukovića, ali gostujući u obližnjoj Modernoj galeriji. Svjesni da svoju zgradu neće moći otvoriti još nekoliko sljedećih godina, morali su smisliti drugačiji način da zadrže dodir sa svojom publikom.

'Primijenili smo stoga praksu kakva već postoji kod nekih inozemnih muzeja u Europi, pa i u svijetu, a kod nas do sada nije zaživjela. Riječ je o izložbama skulptura i instalacija u javnom prostoru, dakle na javnim površinama u gradu. Ove godine održat ćemo četiri takve izložbe suvremenih hrvatskih umjetnika i to na platou ispred Umjetničkog paviljona. Objedinili smo ih pod nazivom 'Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona'', kaže Poklečki.

Od 2022., dodaje, proširit će se na cijeli centar Zagreba, a u nadolazećim godinama želja im je projektom obuhvatiti cijeli grad. 'U javnom prostoru ionako ima premalo umjetničkih djela pa će naš projekt pridonijeti mijenjanju te 'statistike'', kaže Poklečki. Ciklus 'Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona' počinje krajem veljače izložbom Tihomira Matijevića, a slijede one Kažimira Hraste, Slavomira Drinkovića i Nevena Bilića. Svaki umjetnik će se predstaviti jednim radom velikih dimenzija, a izložbe će trajati minimalno dva mjeseca.

Moda i strip

U kontekstu planiranja ičega 2021., a osobito velikih izložbi, Gašparović kaže kako MUO od njih nipošto ne odustaje, dapače, planovi su im 'vrlo ambiciozni', no sve će, naravno, ovisiti o vrlo nepredvidivoj budućoj situaciji, kako zbog pandemije, tako i u smislu potreba sanacije i početka obnove njihove zgrade.

Zasad namjeravaju, kaže, krajem veljače otvoriti veliku izložbu 'Moda i strip', u suradnji s Francuskim institutom povodom 100 godina njihova djelovanja, na kojoj će predstaviti stripom inspirirana djela Yvesa Saint Laurenta i Thierryja Muglera te radove američkog autora stripova i pionira animiranog filma Winsora McCaya. Bit će tu i izložba Amele Frankl, multimedijalne umjetnice koja će početkom ožujka predstaviti kompozicije dnevničkih fotoslika iz privatnog arhiva s proputovanja po Africi i Europi, te retrospektiva Milana Vulpea, jednog od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnera, čiji je opus MUO otkupio prije nekoliko godina za svoju Zbirku grafičkog dizajna.

Klovićevi dvori u 2021. će se, kaže ravnatelj Picukarić, zbog produkcijske i financijske prilagodbe okolnostima usmjeriti na izložbe koje propituju domaću likovnu umjetnost i kulturnu baštinu. U ožujku tako pripremaju izložbu 'Skriveno blago europskog plemstva', prikaz baštine i svakodnevne kulture življenja plemićkih obitelji istočne Hrvatske, čije 'bogate zbirke umjetnina korespondiraju s najkvalitetnijim onodobnim kolekcijama te postavljaju našu povijest umjetnosti i kulture u direktan odnos s centrima kulturne i umjetničke produkcije Europe'.

Tisja Kljaković Braić u punom svjetlu

Najesen pak priređuju izložbu splitske umjetnice Tisje Kljaković Braić, na kojoj će, pored njenih popularnih karikatura, biti crteža i slika, ali i plakata i drugih radova koji će joj pokazati opus 'u punom svjetlu'.

Picukarić najavljuje i nastavak ciklusa 'Vlaho Bukovac u Europi', započet 2017. izložbom posvećenom umjetnikovu pariškom djelovanju. Potkraj 2021. ova druga izložba fokusirat će se na Bukovčevu zagrebačku fazu, ujedno njegovu najplodonosniju, a prosinac u Klovićevim dvorima donosi retrospektivu avangardnog slikara i grafičara Sergija Glumca. Na njoj će se prvi put na jednom mjestu predstaviti njegovi radovi u raznim medijima, od grafike, slikarstva i crteža do grafičkog dizajna, scenografije, kostimografije, oblikovanja namještaja te projekata za uređenje interijera.

Svjež pogled na velikog Kožarića

U MSU se pak sprema retrospektiva Ivana Kožarića, velikog umjetnika koji nas je napustio u studenom 2020. Povodom stote obljetnice njegova rođenja, velika izložba i prateća monografija, prema najavi Snježane Pintarić, ponudit će svjež pogled na opus koji je snažno obilježio hrvatsku suvremenu umjetnost. Uz mnogobrojna poznata, antologijska djela, MSU će predstaviti manje poznate radove, pogotovo iz prve Kožarićeve stvaralačke faze.

Pintarić u 2021. ističe i retrospektivu Ratka Perića (1941. - 2010.), 'jednog od najintrigantnijih hrvatskih suvremenih umjetnika', uz čiji će kiparski opus prvi put predstaviti i radove u drugim medijima (plakate, grafike, crteže, karikature, ilustracije, strip, grafički dizajn), koji su do sada 'fragmentarno stručno obrađeni i predstavljeni te nedovoljno kontekstualizirani'.

Kustoski tim MSU-a ove godine priprema i novi stalni postav, kaže ravnateljica, a njime žele, 's jedne strane prezentirati iznimno bogat fundus i velik broj zastupljenih umjetnika, pojava i stilova u suvremenoj umjetnosti, a s druge strane koncipirati postav koji će biti edukativan, zanimljiv i prilagođen najširoj publici te omogućiti bolje razumijevanje kompleksnosti umjetničkih pojava od 1950-ih do danas'.

Feminizam, otpor, solidarnost

Najambiciozniji program Moderne galerije u 2021. svakako je izložba sjajne američke umjetnice Kiki Smith, čije je 'stvaralaštvo zauvijek promijenilo standard prikaza tijela i roda u vizualnim umjetnostima', kako kaže ravnatelj Branko Franceschi.

Planiraju i predstavljanje ikoničkog ruskog fotografa Sergeja Borisova, čiji je moskovski atelijer 1970-ih i 1980-ih bio pandan Warholovoj Tvornici, te izložbe fotografa Josipa Klarice i slikara i grafičara Nikole Koydla, koji su nas napustili prošle godine.

Izvan Zagreba, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, kao ključnu u 2021. ističu retrospektivu videoradova Sanje Iveković. 'Radi se o ponovnom sagledavanju, 'sastavljanju' i izlaganju arhiva medijske građe, a otvara široku platformu preispitivanja kritičkih pozicija poput identiteta, feminizma, masovnih medija, obuhvaćajući pitanja rodne reprezentacije, društveni kontekst, pozicije moći, aktivizam, otpor, solidarnost', kaže nam ravnateljica MMSU-a Branka Benčić.

Pred njima je, dodaje, i zbog pandemije odgođena međunarodna skupna izložba '90e: Ožiljci', a koja u središte interesa postavlja umjetnost posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća u istočnoeuropskim zemljama te pokazuje tektonske promjene koje su se tada dogodile u društvenom, političkom i kulturnom krajoliku. U godinu je MMSU, pored toga, ušao s ranije otvorenom izložbom '51 000 Balthazargrad', produženoj do kraja veljače, a koja prati povijest i kontekst nastanka animiranog serijala, podsjećajući nas na doba klasične animacije, uspjeh Zagreb filma te specifičnu duhovnu klimu i umjetnost 60-ih godina.

'Godina iza nas bila je izazovna i teška i dok nas je s jedne strane privremeno zaustavila, s druge nas je prisilila da reagiramo brzo i fleksibilno, presložimo prioritete i promislimo uloge Muzeja. MMSU Rijeka i publika u godini Europske prijestolnice kulture ostali su jednim dijelom zakinuti za dio sjajnog programa koji je, nažalost, ostao nerealiziran. Ipak, dio programa ostvarit će se u 2021.', kaže Benčić.

Muzej 21. stoljeća

U Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku u rujnu 2021. najavljuju izložbu svojih najnovijih akvizicija pribavljenih od 2016. do 2021. Ovakav pregled tradicionalno organiziraju svakih pet godina, a prema ravnatelju Eduardu Hudolinu, ovo izdanje 'Akvizicija' vide kao 'rezime kustoskog tima MLU-a, onoga što sve imamo i što još želimo, pri tome imajući na pameti budući stalni postav te očekivano proširenje muzejskog i izlagačkog prostora'. U sklopu 'Akvizicija' posjetiteljima će ponuditi i samostalnu izložbu Gorana Fruka, potaknutu donacijom devet slika koje je Muzeju 2018. poklonila umjetnikova obitelj, uz posudbe iz drugih zbirki. Bit će to prvi put da se Frukovo stvaralaštvo prikazuje u Osijeku, kaže Hudolin. Krajem godine pak najavljuje i predstavljanje lika i djela hrvatsko-izraelskog umjetnika Petera Pierrea Weisza, odraslog u Osijeku, a školovanog u Zagrebu i Parizu.

Prethodna godina, kaže nam Hudolin, u mnogočemu ih je naučila. 'Približila nas je nekoj novoj publici te nas gurnula u nešto drugačijem smjeru, ne nužno lošem. Posljedice koje se osjete, i osjetit će još neko vrijeme, pomažu nam u razvoju na novim područjima djelovanja u radu. Programe planiramo kao i do sada, spremni na sve opcije. Mediji kojima se u ovom trenutku služimo neće nestati kada se situacija vrati u normalu jer je upravo to put u Muzej 21. stoljeća. Poučeni iskustvom, još više i jače radimo na prilagodbi određenih segmenata našeg rada jer smatramo kako se ne trebamo, a naposljetku, i ne želimo, izolirati od društva', kaže Hudolin.

Optimističnija situacija

Galerija umjetnina u Splitu u 2020. uspjela je realizirati 90 posto planiranih programa, kaže v.d. ravnateljice Jasminka Babić. Međunarodne projekte su, dodaje, iz objektivnih razloga morali odgoditi, mada su, izvan svih očekivanja i zahvaljujući trudu partnera, Galerije Kula, te 'nevjerojatnoj želji i upornosti' samog autora, organizirali izložbu Matta Mullicana, koji je tom prilikom posjetio Split.

'U prošloj godini u Umjetničkoj galeriji imali smo 40 posto fizičkih posjeta u odnosu na 2019., ali s obzirom na uistinu kompleksnu situaciju, mislim da moramo biti zadovoljni postignutim. Što se tiče 2021., nitko sa sigurnošću ne može odrediti kakva će biti godina jer će prvenstveno ovisiti o epidemiološkim i financijskim prilikama. Ipak, i tu mislim da moramo biti zadovoljni jer živimo u društvu u kojem su muzeji još uvijek shvaćeni kao javno dobro i potreba. Po nekim procjenama, u zapadnoj Europi i SAD-u svaki osmi muzej trajno će se zatvoriti jer isključivo ovisi o financiraju iz privatnih fondacija i o prihodima generiranih od fizičkih posjeta. U tom smislu naša je situacija ipak optimističnija', kaže Babić, dodajući da vjeruje da, koliko god to bilo teško s manje novca, muzeji trebaju maksimalno nastaviti s radom, ali biti i fleksibilniji pri realizaciji programa.

'Ova nas je godina naučila i da unatoč tome što turizam donosi velik dio publike i prihoda, naročito u Dalmaciji, ne smijemo postati turistički servis, već se moramo orijentirati na razvoj lokalne publike i održivih suradničkih mreža. Jedino tako uistinu možemo postati mjesta relevantne komunikacije i kreativnog promišljanja svijeta u kojem živimo', upozorava Babić.

Među izložbama koje planiraju u Umjetničkoj galeriji u neizvjesnoj 2021., kada slave i 90. obljetnicu, trebale bi biti retrospektive Jerolima Miše, u suradnji sa zagrebačkom Modernom galerijom, u veljači te pokojnog Gorkog Žuvele, koji je svojim intrigantnim umjetničkim opusom, ali i pedagoškim radom i kulturnim angažmanom obilježio Split.

Njegovu izložbu planiraju u prosincu, a predstavljanja suvremenih umjetnika zamislili su kao kombinaciju lokalne i mlade umjetničke scene te, ako to dozvoli epidemiološka situacija, internacionalnih umjetnika kroz samostalne izložbe (Sašo Sedlaček, Conor McGrady) ili intervencijama u prostoru muzejskog atrija (Carlos Garaicoa i Richard Deacon) i u suradnji s Galerijom Kula.

I Tonko Smokvina, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, kaže da, kad se sve uzme u obzir, mogu biti zadovoljni time kako je završila 2020. 'Iako izazovna i poprilično neizvjesna, u konačnici nam je bila iznimno uspješna godina jer smo uspjeli ostvariti većinu planiranih projekata', tvrdi.

Planiranje za 2021. obilježeno im je, dodaje, prije svega vrlo ograničenim financijskim mogućnostima. 'Vodili smo se iskustvom iz prošle godine te smo nastojali da kroz izložbenu godinu uz ograničene financijske mogućnosti realiziramo neke od projekata planiranih u 2020., vodeći računa o tome da u izložbenom programu budu zastupljeni svi mediji, od klasičnih do suvremenih, a sve kako bismo našoj publici ponudili kvalitetan, zanimljiv i bogat program', kaže. Među izložbama koje spremaju ističe one Denisa Kraškovića, jednog od najzanimljivijih hrvatskih kipara srednje generacije, te slikara Eugena Varzića.