Na izložbi 'Lekcije iz '91.' bit će prikazane fotografije više od 30 autora iz Hrvatske, ali i iz cijele regije te Amerike, od Darka Bandića, Filipa Horvata i Romea Ibriševića preko Zorana Jovanovića Mačka, Boruta Krajnca i Srđana Sulejmanovića Sukija do Simona Norfolka i Nine Berman.

Prema podacima u najavi, izložba nema pretenzija da bude univerzalan povijesni prikaz ili da ponudi odgovore na neodgovoriva pitanja, nego predstavlja pogled ratnih fotografa na stvarnost koju su bilježili obilazeći politička i stvarna bojišta od Slovenije, preko Hrvatske, do Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Makedonije. Stoga će u skladu s takvom koncepcijom biti prikazane fotografije nastale na svim zaraćenim stranama, a teme su različite, primjerice, prikazuju Vukovar, Sarajevo, temu silovanih žena... Zajedničko im je to da i danas nose snažne emocionalne naboje i da u njihovim autorima i danas bude košmare koje su tada proživljavali.

Sandra Vitaljić poznata je kao fotografkinja koju zanimaju ozbiljne ali kontroverzne teme. Svojedobno je realizirala seriju fotografija 'Voljena', koja je nastala nakon dugogodišnjega praćenja novinskih napisa i policijskih izvješća o ubojstvima u partnerskim vezama, a prikazuje ozljede na tijelima žena. Bavila se i pitanjima genocida i ratnih stradanja, a zatim i nacionalnog identiteta što je prikazala na izložbama 'Neplodna tla' i 'Proud to be Croat'. Također je objavila studioznu knjige 'Rat slikama – suvremena ratna fotografija' u izdanju Algoritma u kojoj je analizirala zloupotrebu ratnih fotografija kroz povijest, posebno se baveći manipulacijom fotografijama tijekom ratova nakon raspada Jugoslavije te potvrđujući da fotografija može biti opasno oružje, posebno u ratu. Zbog toga je idealna kustosica ovakve izložbe.

Na pitanje čemu nas uče fotografi iz regije svojim radovima snimljenima u toku rata i što ju je motiviralo da izložbu nazove 'Lekcije iz '91. / Lessons from '91' što odmah provocira i izaziva na razmišljanje, odgovorila je da su naziv dali organizatori cijelog projekta koji je mnogo širi od izložbe ratne fotografije 'Lekcije iz '91.' i bavi se pitanjem granica.

'S obzirom na novo podizanje nacionalnih granica unutar Europe, na nacionalizme i ksenofobiju koji su u fokusu u cijeloj Europi nakon izbjegličke krize, željeli su podsjetiti na ne tako davnu situaciju raspada Jugoslavije i ono do čega je uspon nacionalizma doveo. Čini se da od 90-ih do danas nismo mnogo naučili ni mi na području regije u kojoj svjedočimo novom pogoršanju odnosa između susjednih zemalja koje su nekad bile u ratu', istaknula je Sandra Vitaljić.

Zanimalo nas je po kojim je kriterijima birala radove, odnosno fotografe, i koja je temeljna ideja izložbe, odnosno koja se poruka htjela istaknuti ovom izložbom s obzirom na to da su te fotografije imale važnu ulogu tokom rata, kada su oblikovale javno mnijenje u svakoj od zaraćenih zemalja, ali i međunarodne javnosti, a i danas su važan dio kolektivnog sjećanja. Fokusirala se na domaće fotografe, one koji su bili u posebnoj situaciji radeći svoj posao tijekom rata jer su mogli snimati rat samo s jedne - svoje strane i zbog toga bili izloženi dodatnom pritisku cenzure, autocenzure, osjećaja pripadnosti, emocija...

'Ova izložba prvi put okuplja u ovom opsegu fotografe iz cijele regije koji su snimali rat i namjera je izložbe nadići te nacionalne i lokalne kontekste kada se promatraju ratni događaji te suočiti gledatelja s višeslojnom perspektivom, kulturom sjećanja koja nije isključiva i nacionalna', naglašava kustosica izložbe.

Govoreći o konceptu izložbe 'Lekcije iz '91.', Sandra Vitaljić objasnila je da fotografije ne daju neki klasičan povijesni pregled, ali je ipak nastojala uključiti neke važne događaje i teme poput pada Vukovara, opsade Sarajeva, izbjeglice na svim stranama, vojnike, žrtve.

'Američku fotografkinju Ninu Berman pozvala sam, primjerice zato što se nitko od lokalnih fotografa nije pozabavio temom velikog broja silovanih žena. Osim toga svi su fotografi muškarci, u to je vrijeme bilo malo žena fotografa, osobito u području foto žurnalizma. Simona Norfolka zamolila sam da nam ustupi svoju fotografiju jezera Petkovići koja je bila i na naslovnici moje knjige 'Rat slikama' zbog njene velike simboličke snage', kaže kustosica.

Poznato je da dokumentarna fotografija, pogotovo ratna, nikad nije neutralna i da, barem u ratu ili drugim kriznim situacijama utječe na formiranje javnog mnijenja u zaraćenim zemljama, ali i ostatku svijeta. Premda se uvijek nastoji predstaviti kao stvarna i objektivna slika događaja, nikada nije jednoznačna i njene slojeve potrebno je sagledati u kontekstu društvene i političke situacije u kojoj su nastale, ali i fotografovu motivaciju, svjetonazor i etiku. U obzir se mora uzeti i današnji kontekst.

Na upit što nam otkrivaju ti različiti slojevi na tim ratnim fotografijama i je li naglasak na prikazu ljudske patnje i ratnih strahota, ili se nazire i pokušaj manipulacije, odgovorila je da fotografija općenito nikada nije objektivna i neutralna iako je takvom doživljavamo.

'Čak i danas, kada urednici u medijima objavljuju tekst o ovoj izložbi i biraju fotografije za objavu, biraju ih prema svojim uvjerenjima i isključivo iz svog ugla. To znači da i danas neke fotografije neće biti podobne u hrvatskim i srpskim medijima. A kada to preslikate na ratnu situaciju, možete zaključiti kolika je bila snaga manipulacije emocijama čitatelja putem fotografija, čak i kada se ne radi o nekakvoj manipuliranoj fotografiji', poručila je autorica izložbe.

Koliko je onda prisutna manipulacija na području ratne fotografije? Naime, iako su svi fotografi isticali da su svoj posao u ratu obavljali profesionalno i objektivno, znalo se događati da su se njihove fotografije podređivale određenim političkim agendama ili ih se kontekstualiziralo prema aktualnim političkim potrebama.

'Danas je svijest o manipulacijama fotografijom mnogo veća, prije svega zbog velike mogućnosti digitalnih manipulacija, ali mnogo je suptilnija i opasnija manipulacija kontekstom fotografije i emocijama koje može pobuditi', poručuje Sandra Vitaljić.

Izložba 'Lekcije iz '91.' dio je većeg projekta udruge Društvo za evropsko zavest iz Maribora, čiji su partneri Foto klub Maribor, Međunarodni festival fotografije Organ vida i Foto savez Srbije, a projekt podržava EU fond Europa za građane.