"Ideja o pokretanju Dramske biblioteke prirodan je nastavak suradnje Frakture i ZKM-a ostvarene kroz tribine Razotkrivanje i Festival svjetske književnosti, a na poticaj dramaturga i romanopisca Gorana Ferčeca", kazao je na predstavljanju u ZKM-u glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Ideja je predstaviti suvremene autore ali i one domaće i to u ciklusima od po tri knjige od kojih je jedna klasik 20. stoljeća a dvije suvremeni autori - po jedan inozemni i jedan domaći, pojasnio je Serdarević. "Ovime želimo pokazati da se dramski tekst može i mora čitati i kao tekst a ne samo slušati kao izvedbeno djelo na pozornici", dodao je.

Na važnost "formatiranja" dramskih tekstova kao ukoričenih izdanja kako bi se pokrio nedostatak teatroloških biblioteka u Hrvatskoj osvrnuo se i Ferčec, koji je i urednik te biblioteke. "Ideja je bila odvajanje teksta od njegovog 'radnog' formata, u kojemu se dramski tekst isključivo nalazi", kazao je. No, što je još bitnije, u takvim se konceptima kreira paralelizam između recentne europske drame i domaće hrvatske. "Dramski se jezik slabo prevodi pa je dovođenje u korelaciju na ovaj način inozemnih i domaćih autora izuzetno bitno", pojasnio je Ferčec.

Nova biblioteka pokrenuta je krajem 2012. a u njoj je kao prvi naslov, od dosadašnjih ukupno tri, u lipnju 2013. objavljen dramski tekst "Zatvaranje ljubavi" Pascala Ramberta.

Ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč napomenula je da nacionalni teatar ne može postojati "bez suvremenog pisca koji piše na domaćem jeziku i bez pisanih dramskih tekstova koji se u tom teatru izvode". "Cijela slava današnjeg ZKM-a počiva na suvremenim domaćim tekstovima: naša je publika u domaćim autorima prepoznala svoje sugovornike", kazala je Vrgoč.

Istaknula je da je predstava postavljena u ZKM-u prema tekstu "Moj sin samo malo sporije hoda" mladog hrvatskog dramskog pisca Ivora Martinića jedna od najuspješnihijih predstava toga kazališta u posljednjih 10-tak godina, koja je dobila brojne nagrade i ne prestaje oduševljavati publike.

Postmodernistička drama "Hamletmašina" antologijskog pisca i dramskog klasika 20. stoljeća Heinera Muellera, u prijevodu Vlade Obada iz 1978. objavljenom tada u časopisu Prolog, dosad u Hrvatskoj nikad nije bila ukoričena. "Utoliko je vrijednost tih izdanja još veća", rekla je Vrgoč.

Martinić je ocijenio kako za dramskog pisca ukoričeno izdanje dramskog teksta znači "oslobađanje od kazališne interpretacije". "To mu omogućuje da svaki čitatelj bude interpretator njegova dramskog teksta, dok istodobno od čitatelja zahtijeva novu vrstu koncentracije i imaginacije", kazao je Martinić, koji kao dramaturg surađuje s brojnim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu a drame su mu prevedene na desetak jezika te su dobile brojne nagrade.