Odgovornost cijelog kolektiva koji sam preuzela je pokušati svojim radom i programima pokazati da vrijedi uložiti u baštinu, jer se sve što se uloži mora i vratiti, možda ne izravnim financijskim povratima, već učinkom na gospodarstvo i razvoj Zagreba koji bilježi sve veći broj turista, rekla je Horjan u srijedu, predstavivši se medijima.

Proteklih 25 godina na čelu Etnografskog muzeja bio Damodar Frlan, a Horjan je izabrana između četiriju kandidata i imenovana na prijedlog Upravnog vijeća, dok je Stručno vijeće Muzeja najviše je glasova dalo muzejskoj savjetnici 'iz kuće' Zvjezdani Antoš. Za nju se dopisima nadležnim ustanovama i u medijima založio dio struke, upozorivši da bi Muzej trebao voditi etnolog, a Horjan je povjesničarka umjetnosti i dobila je najmanji broj glasova Stručnog vijeća.

"Niti u jednoj muzejskoj ustanovi Stručno vijeće ne vrši odabir, niti zaposlenici biraju svog ravnatelja, ne znam zašto bi ovo bila iznimka, no ionako većina ljudi iz kuće obično podupre nekoga iz kuće", ustvrdila je Horjan.

Istaknula je i kako Stručno vijeće većinom glasova zapravo nije poduprlo nijednog kandidata da bi se moglo reći da je to kandidat koji je dobio stopostotnu podršku, a smatra i neprimjerenim što su članovi tog vijeća mogli glasati sami za sebe.

Horjan se već sastala s kolektivom i kaže kako su svi bili korektni, većina joj je poželjela dobrodošlicu i izrazila želju za rad. "Ne moram biti osoban izbor svakog pojedinca, nužan je profesionalan odnos i nema razloga da ne surađujemo dobro, to su profesionalci koji shvaćaju da moraju raditi u interesu kuće, a prijateljski odnosi nisu prepreka za profesionalan pristup radu, moralno i etičko ponašanje prema struci i kući u kojoj se prima plaća", ocijenila je.

Kao prvi potez najavila je detaljnu analizu stanja i postavljanje prioriteta, s obzirom da "na svim frontovima muzejskog rada treba intervencija, što je gotovo nemoguće s postojećim kapacitetima, osobito financijskim". Treba vidjeti gdje je hitna mogućnost poboljšanja da se pokuša povećati prihod, s obzirom da je sada vlastiti udio financiranja iz neproračunskih sredstava manji od sedam posto.

Ostvarenje rezultata vidi u timskom radu, promjeni načina poslovanja i politike kuće, povezivanju s kulturnim turizmom i srodnim ustanovama. "Trebat će jako puno truda, rada, timskog duha i volje da se trend pada iz zadnje dvije godine zaustavi i da se počne kretati u drugom smjeru", dodala je.

Kolektivna inteligencija zaposlenih mora dobiti novi polet i shvatiti da posluju u okruženju koji danas zahtjeva puno veći angažman, očekujem kreativne prijedloge za programe usmjeren na korisnike, napomenula je.

Gorući problem je i obnova zgrade, pa se Horjan nada da će naići na razumijevanje Ministarstva kulture i Grada Zagreba, a s obzirom na ugroženost vrijedne građe, više od 80 tisuća predmeta, krov koji prokišnjava i vlažne tavane u kojima se ona čuva. "Bilo bi fantastično kada bi muzej stotu obljetnicu 2019. dočekao u novom ruhu", naglasila je.

Horjan je bila dugogodišnja ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja, vodila je i završila projekt izgradnje i opremanja Muzeja neandertalaca u Krapini, muzeološku koncepciju Dvora Veliki Tabor, a njezina prijava projekta Studija Galerije A. Augustinčića nakon uspješne evaluacije iz EU fondova dobila više od 20 milijuna kuna. Predsjednica je Europskog muzejskog foruma od 2012. i članica Izvršnog odbora Svjetske muzejske organizacije ICOM-a. Potpredsjednica je Nacionalnog foruma Nikice Gabrića uz kojeg se i politički angažirala. Njenim političkim angažmanom uz Gabrića svojedobno je tumačeno i to što nije ostala ravnateljicom Muzeja Hrvatskog zagorja. Prošle godine potpisana je i kao kuratorica novog (jednokratnog) Muzej lažnih obećanja koji je Nacionalni forum Nikice Gabrića pokrenuo na Međunarodni dan muzeja.