Dobro trik-pitanje iz domaće kulture: u kojem se romanu prvi put pojavljuje lik Koka, nestašnog dječaka kojeg je u drugoj polovici pedesetih stvorio pisac Ivan Kušan? Da nije možda 'Koko u Parizu'? Ili 'Koko i duhovi'? Točan odgovor glasi: 'Uzbuna na Zelenom vrhu', s time da je Koko Milić sporedni lik tog (baš kao što naslov kaže) uzbudljivog dječjeg romana.

Koko se na književnoj sceni pojavio 1956, a uslijedila je serija romana posvećena njegovim (ne)zgodama, s time da je Kušan započeo novu tradiciju hrvatskog dječjeg romana. Dok se Ivana Brlić Mažuranić bavila mitologijom i fantastičnim, a Mato Lovrak seoskom pedagogijom, Kušan je Kokove avanture smjestio u urbani krajolik te stavio naglasak na detektivsku napetost, izbjegavajući otvorene moralističke pouke. S druge strane, u serijalu o Koku Ivan Kušan je stvorio i pamtljive dječje likove, a njihovim odnosima je dao dozu ozbiljnosti i psihološke dubine.

Zbog svega toga nije iznenađujuće da se filmska adaptacija romana 'Koko i duhovi', koju potpisuje Daniel Kušan, Ivanov sin, željno iščekuje. Službena premijera bit će održana na Filmskom festivalu u Puli ovog ljeta, no na tribini Književnost na platnu, koja se redovito održava u Booksi, prikazani su ekskluzivni isječci iz Kušanovog filma, a i sam režiser je govorio o nastanku Koka.

Iz kratkih isječaka koje su okupljeni u Booksi imali priliku vidjeti može se zaključiti da je filmska verzija Koka rađena kao vrlo napet film, o čemu najviše svjedoči glazba Dinka Appelta. Riječ je o nabrijanim orkestralnim komadima, u kojima dominiraju gudači, pa se svemu što se događa na platnu daje doza akcije. No i akcije kao takve 'Koku i duhovima' neće manjkati, jer je režiser osmislio nekoliko baš takvih scena, uzimajući u obzir budžetska ograničenja u kojima se kretao.

S druge strane, zanimljiva je odluka režisera Danijela Kušana da radnju romana iz pedesetih prebaci u osamdesete, koje iz današnje perspektive izgledaju jednako udaljeno. Svoje motive za filmsku adaptaciju najpoznatije književne kreacije svojeg oca mladi je Kušan objasnio ovako: 'Kad sam bio mlađi, Koko mi je bio kao stariji brat. On je nesavršen, zato se s njime djeca mogu identificirati, a Koko nema nikakve specijalne moći, kao recimo Harry Potter, nego kroz svaku priču malo odrasta.'

Pisanje scenarija je Daniel Kušan započeo sa svojim ocem, s kojim je zgotovio prvu verziju, no onda je odlučio ostaviti i svoj pečat na priči te je iz previše opširnog scenarija izbacio neke likove i scene, a radnju prebacio u osamdesete, jer su to bile godine njegova djetinjstva. Ipak, to su i donekle imaginarne osamdesete, kako je rekao Kušan, pa se u njima milicija zove policija, ali ne toliko imaginarne da se ta policija ne vozi u stojadinu. 'Okosnica romana, i filma, jest odnos Koka i Zlatka, njegovog najboljeg prijatelja', istaknuo je Kušan, koji se pohvalio i time da je bitno izmijenjen i duh iz naslova 'Koko i duhovi' te da je više od čovjeka pokrivenog bijelom plahtom.

Ključna stvar u dječjem filmu su glumci koji utjelovljuju mlade likove, a u 'Koku i duhovima' je Daniel Kušan okupio ekipu naturščika, za kojima se tragalo oko godinu dana. Nakon toga je uslijedio dug proces proba, s ciljem da se djeca opuste, a u isječcima koji su jučer prikazani izgleda kao da je izbjegnuta skoro pa standardna drvenost dječjih nastupa u novijem hrvatskom filmu. 'Naravno, sada svi ti klinci žele biti glumci, ali tko zna što će biti za dvije-tri godine. Na snimanju smo se s njima uvijek zezali te su svi imali dobra iskustva. Najviše predispozicija za glumačku karijeru ima dječak koji glumi Zlatka, koji je inače bio dečko kćeri naše producentice, pa smo ga tako našli', rekao je Daniel Kušan.

Ukoliko 'Koko i duhovi' ostvari uspjeh u kinima, mogla bi uslijediti filmska adaptacija i ostalih romana iz serijala. Za uspjeh u kinima potrebna je i dobra reklama, a 'Koko i duhovi' je već ima svojom prisutnošću na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera.