Autorica izložbe Martina Kramer, ujedno i jedna od umjetnica čiji su radovi predstavljeni na izložbi, ističe kako je zajednički nazivnik svih djela da pokušavaju materijalizirati ono što je nevidljivo našim čulima. Da bi to bilo moguće umjetnicima je bila potrebna pomoć znanstvenika, a ta će suradnja, uvjerena je Kramer, za trajanja projekta uroditi još nekim iznenađenjima.

Brojnim posjetiteljima predstavila je umjetnike koji su nazočili otvorenju izložbe, a to su Marine Antony, Elias Crespin, Pierre Gallais, Tommi Grönlund i Petteri Nisunen, Ivana Franke, Isabelle Sordage i Mirjana Vodopija, kao i znanstvenike koji su sudjelovali u razgovorima - fizičara i esejista Jean-Marc Lévy-Leblonda, matematičara Etienna Ghysa te fizičare Danka Bosanac i Davora Horvatića.

Izložba je organizirana u suradnji Galerije Klovićevi dvori i Fondacije Vasarely iz Aix-en-Provencea, a njezinu otvorenju nazočio je i predsjednik te fondacije Pierre Vasarely, unuk poznatoga umjetnika Victora Vasarelyja.

Izrazio je zadovoljstvo što će izložba pridonijeti suradnji hrvatskih i francuskih umjetnika te najavio da će izložba biti predstavljena na jesen ove godine u Fondaciji Vasarely, a moguće je i njezino predstavljanje i u Budimpešti te Finskoj.

Riječi francuske veleposlanice Michelle Boccoz kako se radi o doista ambicioznome projektu koji najavljuje sve tješnju buduću suradnju umjetnika i znanstvenika, potvrdio je i finski veleposlanik Timo Rajakangas podsjetivši kako je, kada se u listopadu prošle godine upoznavao s tim projektom, razmišljao da kao veleposlanik treba predstavljati ono što je vidljivo i po čemu je njegova zemlja prepoznatljiva - visokim tehnologijama i vrhunskome dizajnu. Ipak, naglasio je, nije bilo nikakve dvojbe da se Finsko veleposlanstvo uključi u taj izuzetan projekt u kojemu sudjeluju i dvojica finskih umjetnika.

Ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin ocijenila je kako je riječ o doista fascinatnoj izložbi i nečemu potpuno novom što nas, međutim, smisleno vraća u vrijeme 60-tih godina prošloga stoljeća i pokreta Nove tendencije kada su njegovi sudionici promišljali kako i koliko može umjetnost vizualizirati otkrića znanosti.

Iako vremenski udaljeni desetljećima, sudionici Novih tendencija, podsjetila je Viculin, promišljali su ta pitanja samo nekoliko koraka dalje od Klovićevih dvora - u tadašnjoj Galeriji suvremene umjetnosti na Katarinskome trgu.

Glavni partneri u ostvarenju ovoga projekta u Zagrebu su Francuski institut, Ministarstvo kulture i Veleposlanstvo Finske iz Zagreba, a u njegovu ostvarenju sudjelovali su i Tehnički muzej, Akademija likovnih umjetnosti i Institut Ruđera Boškovića.

Kustosice izložbe, koja će biti otvorena do 15. lipnja, su Koraljka Jurčec Kos i Marina Viculin