‘Tiraže od tisuću primjeraka po knjizi, koje si izdavači jedino mogu priuštiti, ne dopuštaju ni fond za marketing. Možemo samo pustiti knjigu u bijeli svijet i čekati da se s njom možda nešto dogodi. Fenomenalno smo složili program za Interliber, ali za njega nema novca. Banke ne daju novac za investicije jer je riskantno vrijeme. I bit će riskantno dok god one taj novac ne daju. I to se vrti u krug. Kvaka 22’, opisuje funkcioniranje hrvatskog izdavaštva Neven Antičević u razgovoru za Jutarnji list

Antičević se osvrnuo i na najavljeni angažman Ministarstva kulture i ministrice Andree Zlatar Violić na rješavanju krize izdavaštva: ‘Postoji projekt pri Ministarstvu kulture da se preko Habora osiguraju sredstva baš za ovu djelatnost… ali on dolazi dvije godine prekasno. Ako uopće dođe.’

Interliber je opisao kao sajam na koji će doći ljudi s manje novca za trošenje nego prije: ‘Velik posjet kupaca s manje novca. Popusti će morati biti veći. Danas kupci reagiraju samo na sniženja od 50 posto naviše. Ali kad prodate knjigu 50 posto jeftinije, više nemate novca za reprodukciju i možete samo pokriti troškove. Mi, Algoritam, od 4000 naslova godišnje došli smo na 1000-1500. Od broja naslova koji je bio dva ili tri puta manji od europskog prosjeka do osam puta manjeg od europskog prosjeka. Izdavači funkcioniraju na bazi preživljavanja i prebacivanja gubitaka u iduća razdoblja. Prilično smo otporne životinje.’