Jedan od najcjenjenijih i najprevođenijih suvremenih izraelskih pisaca, izraelski književnik Keret je svjetsku slavu stekao kratkim pričama punim iščašenog mračnog humora, likova u kojima se možemo prepoznati i zapletima u kojima se ne libi izleta u nadrealno.

'Svatko ima subjektivno iskustvo života - stvarnost su samo one stvari oko kojih se svi možemo složiti. Književnost je također subjektivno iskustvo: zašto pisati samo o stvarima koje su se doista dogodile?' kazao je Keret u razgovoru s književnikom i urednikom Romanom Simićem Bodrožićem na tribini 'Razotkrivanje' u sklopu Festivala svjetske književnosti (FSK), koji se od 3. do 11. rujna održava u Zagrebu u organizaciji nakladnika Frakture.

Pisanje je za njega 'mjesto iskrenosti', a priče je, rekao je, počeo smišljati i pisati već kao dijete, u drugom razredu osnovne škole.
'One su za mene predstavljale način da u vrlo ekstremnu realnost koja me okruživala, unesem nešto smisla', pojasnio je.

'Čitav život okrećem se pričama kad god me snađe nekakva nevolja, kada sam emocionalno iscrpljen ili naiđem na neki problem. Za mene su priče poput zračnog jastuka u automobilu; rekao bih da iza svake moje priče stoji neka vrsta 'neuspjeha'. Stoga se doista nadam se da ću do kraja života nastaviti nizati neuspjehe', dodao je.

Keret se hrvatskoj čitateljskoj publici dosad predstavio zbirkama priča '8% ni od čega', koju je u nas 2008. godine objavio nakladnik Profil u prijevodu Sonje Makek, te 'Iznenada netko pokuca', objavljenu 2011. također u izdanju Profila te prijevodu Mihaele Veline.

Nakladnik Fraktura upravo je objavio njegovu zbirku priča 'Pizzeria Kamikaze i druge priče', u hrvatskom prijevodu Andree Weiss Sadeh.

Po naslovnoj priči hrvatski je redatelj Goran Dukić 2006. snimio istoimenu vrlo zapaženu crnu komediju/romantični film ceste ('The Wristcutters: A Love Story') s Tomom Waitsom u jednoj od glavnih uloga, a taj film prikazan je u petak, 4. rujna, u sklopu festivalskog filmskog programa. Keret je u petak na festivalu sudjelovao i u okruglom stolu 'Pop kultura kao nadahnuće', u razgovoru u kojemu su mu se pridružili francuski pisac i scenarist David Foenkinos i njemački grafički dizajner i stripaš Reinhard Kleist.

Književnik kao zagovornik čovječanstva

Rođen 1967. u Tel Avivu kao sin preživjelih žrtava Holokausta, Keret se nametnuo kao predvodnik nove generacije izraelskih pisaca koji izbjegavaju otvoreno bavljenje politikom. No iako se u svojim pričama bavi previranjima koja obilježavaju povijest te regije, Keret se u njima suzdržava od otvorene političke poruke ili zauzimanja određenih ideoloških pozicija.

'Književnost treba otvarati vrata višeznačnosti i čovječnosti', kazao je pisac.
'Moji su mi roditelji odmalena kroz priče koje su mi pričali ugradili uvjerenje da književnost služi boljem razumijevanju svijeta, da je svijet priča svijet u kojemu se zastupa i brani čovječanstvo. Tako da u svojim pričama nastojim unijeti barem gram razumijevanja za svakog čovjeka, ma kako loš bio', dodao je.

Njegove su priče gotovo kao anegdote ili nadrealne šale, istodobno sofisticirane i neknjiževne, izuzetno zabavne i posve ozbiljne. Bez iznimke njihove se radnje odvijaju u suvremenom Izraelu i pune su seksa i nasilja, 'jer život obiluje seksom i nasiljem, barem u dijelu svijeta odakle ja dolazim'.

'Za sve što stavim u priču mora postojati jako dobar razlog. Neprekidno se fokusiram samo na stvari koje me zanimaju – priču, likove, nešto s njima u vezi. Moje priče uvijek proizlaze iz nekih nerazjašnjenih situacija – osjećaja da sam nešto vidio, da me to nešto dirnulo, ali da to iskustvo ne mogu prenijeti drugima. Na neki način, priča je pokušaj da sagradim most između onoga što osjećam u srcu i drugih ljudi', kazao je pisac.

Pisanje kao život

Iako njegova prva zbirka priča 'Cjevovodi' (1992.) nije osobito dobro prošla u Izraelu, već je godinu kasnije osvojio prvu nagradu na alternativnom kazališnom festivalu u Akkou za svoj mjuzikl 'Nitko nije rekao da će biti zabavno'. Među autore bestselera svrstao se zbirkom 'Missing Kissinger', koja je proglašena jednom od pedeset najvažnijih izraelskih knjiga svih vremena.

'Izraelska književnost obiluje izvrsnim piscima. No kad sam počinjao pisati, bili su mi potrebni drugačiji uzori koje nisam pronašao u izraelskoj vrlo ozbiljnoj i epskoj literaturi, već u autorima koji pripadaju izraelskoj dijaspori, ljudima poput Franza Kafke, Isaaca Bashevisa Singera, Isaka Babelja - njihove su mi teme i jezik bili daleko bliži', kazao je autor.

Osim što su bestseleri u Izraelu, njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja te su prevedene na dvadesetak jezika svijeta. Danas radi kao predavač na sveučilištu Ben-Gurion u Be'er Shevi te na Odsjeku za film Sveučilišta u Tel Avivu.

'Za mene je umjetnost kao štaka za bogalja. Uzmete li mi tu štaku, past ću. U svakome trenutku u glavi su mi gomile priča koje se međusobno sudaraju, pun sam ideja koje neprekidno nosim okolo sa sobom nadajući se da ću uskoro naći vremena da ih napišem', kazao je autor.

Osim što piše priče, Keret piše i grafičke novele, scenarije za televizijske emisije i filmove, a napisao je i jednu knjigu za djecu. Zapaženu međunarodnu karijeru ostvario je i kao filmski redatelj. Keretovo je gostovanje privuklo u Kino Europu velik broj njegovih obožavatelja, koji su pisca ispratili velikim aplauzom.