'Amerikana' Chimamande Ngozi Adichie (VBZ, prevela Marina Horkić)

Nagrađivana nigerijska spisateljica Chimamanda Ngozi Adichie (1977.) zasjala je na svjetskoj književnoj sceni romanom 'Polovica žutog sunca' u kojem prikazuje građanski rat u Nigeriji. 'Amerikana', njezin treći i jednako snažan roman, ocrtava život u poslijeratnoj Nigeriji, ali i u SAD-u i Velikoj Britaniji. Roman je dobio nagradu američkog Nacionalnog udruženja književnih kritičara (kojom su svojedobno ovjenčane i nobelovke Alice Munro i Toni Morrison).

Amerikana ponajprije prati sudbinu mladog para, Ifemelu i Obinzea. Njihova Nigerija shrvana je korupcijom i siromaštvom, a ljudi bježe iz zemlje, i to ne zbog gladi ili rata, već zbog ‘letargije uzrokovane nedostatkom izbora’. Samosvjesna Ifemelu odlazi na studij u Ameriku gdje proživljava neuspjehe i pobjede, nove ljubavne veze i prekide, ali stalno osjeća težinu onoga o čemu u Nigeriji nikad nije razmišljala: svoje rase. Obinze ne uspijeva dobiti američku vizu i odlazi u Englesku gdje radi ilegalno i na kraju je uhićen.

Amerikana je roman o snazi prve ljubavi i mladenačkim snovima, životu u emigraciji, političkim previranjima, američkom snu. Ona je bogata tapiserija puna živopisnih likova koja prikazuje dva svijeta, onaj nigerijski i američki. Iako progovara o tome što znači biti crne boje kože u 21. stoljeću na Zapadu i ispisuje snažnu priču o rasi i identitetu, 'Amerikana' je u osnovi knjiga o težnji svakoga od nas da u ovome razlomljenom, napuknutom i često okrutnom svijetu nađemo svoje mjesto i smisao.

'Dani zaborava' Elene Farrante (Profil; prevela Ana Badurina)

'Jednog travanjskog poslijepodneva, odmah nakon ručka, suprug mi je obznanio da me želi ostaviti. Učinio je to dok smo raspremali stol, djeca su se kao i obično svađala u drugoj prostoriji, pas je sanjao gunđajući kraj radijatora. Rekao mi je da je zbunjen, da proživljava nekakvu fazu umora, nezadovoljstva, možda i malodušja. Dugo je govorio o naših petnaest godina braka, o djeci, i priznao da nema što predbaciti ni njima ni meni. Držao se staloženo kao uvijek, osim što je pretjerano gestikulirao desnom rukom dok mi je djetinjasto se kreveljeći objašnjavao da ga neki prigušeni glasovi, svojevrsni šapat, guraju drugamo. Zatim je preuzeo krivicu za sve ono što se događa i za sobom oprezno zatvorio ulazna vrata ostavivši me skamenjenu kraj sudopera.' Tako počinje maestralni roman talijanske spisateljice Elene Farrante, dio mnogo većeg romanesknog ciklusa o životima dviju prijateljica, kroz koje se zrcali i novija talijanska povijest, ali i povijest grada Napulja koji je ključno mjesto radnje.

Elena Ferrante na književnu scenu stupila je 1992. romanom 'L’amore molesto'. Uoči izlaska romana svojem je izdavaču u pismu objasnila: 'Vjerujem da knjige, jednom kad su napisane, nemaju potrebe za svojim autorima. Ako imaju što poručiti, prije ili kasnije, naći će svoje čitatelje; ako nemaju – neće... Osim toga, zar promocija ne košta? Bit ću autor koji će najmanje koštati vašu izdavačku kuću. Poštedjet ću vas čak i svoje prisutnosti.' Proboj na sceni ostvarila je romanom 'Dani zaborava' koji je konzenzusom kritike proglašen remek-djelom ženske proze po kojem je snimljen i film u režiji Roberta Faenze. Uslijedili su prijevodi na strane jezike, no Elena Ferrante, iako je među najprodavanijim autorima u Italiji, sve do objave romana 'L’amica geniale', izvan granica svoje zemlje uživala je kultni status tek među posvećenicima lijepe književnosti. 'L’amica geniale', prvi dio serijala o pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje za sebe žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture, donio joj je svjetsku slavu, poručuje hrvatski izdavač 'Dana zaborava' Profil.

'Dekompresija' Juli Zeh (Fraktura; prevela Latica Bilopavlović Vuković)

Juli Zeh suvremena je njemačka književnica. Rođena je 1974. u Bonnu, diplomirala je pravo i književnost te živi u Leipzigu. Spiegel ju je nominirao za jednu od najutjecajnijih žena Njemačke. Autorica je devet knjiga i dobitnica niza nagrada. Godine 2002. osvojila je Deutscher Bücherpreis za najbolji debitantski roman 'Orlovi i anđeli', a 2008. za roman 'Zaigranost' Prix Céivennes za najbolji europski roman. Godine 2001. putovala je kroz Bosnu i Hercegovinu, o čemu piše u knjizi 'Tišina je zvuk'. Knjige su joj objavljene u 29 zemalja.

Sven Fiedler nesuđeni je odvjetnik koji je od natjecateljskog duha i ispraznosti suvremenog društva odlučio pobjeći na kanarski otok Lanzarote, gdje s djevojkom Antje živi naizgled savršen život i radi kao instruktor ronjenja. More je Svenu element mira, a Njemačka ratna zona’ svijet za koji vjeruje da ga je zauvijek ostavio iza sebe. No rat će ga još jednom pronaći kada na otok, uplativši tečaj ronjenja, stigne neobičan par: privlačna zvijezda TV sapunica Jola i njezin partner, sredovječni pisac Theo. Njihov destruktivan i opsesivan odnos u svoj će vrtlog uskoro usisati Svena i uzdrmati temelje njegova otočnog pribježišta. Na dan dugo planiranog zarona do olupine koju je Sven pronašao na stotinu metara dubine, složena igra istine i laži žene i dvojice muškaraca doseći će vrhunac, a na kocki će se naći ono najdragocjenije: ljudski život.

'Dekompresija' proslavljene njemačke autorice Juli Zeh izvanredan je psihološki triler koji čitatelja majstorski uvlači u atmosferu vječnoga ljeta i beskrajnog plavetnila, do samoga ga kraja – doslovce – ostavljajući bez daha. The Independent je o knjizi napisao da 'Zeh izvrsno opisuje nehaj i perverznost bogatih i slavnih'.

'Češljugar' Donne Tartt (Algoritam; prevela Nevena Erak Camaj)

Sin privržene majke i nepouzdana oca, trinaestogodišnji Theo Decker preživi teroristički napad u njujorškom Muzeju za modernu umjetnost dok je s majkom razgledao slike flamanskih majstora. Napad ona nije preživjela. Jedan mu čovjek u muzeju na samrti ukazuje na malenu sliku Carela Fabritiusa koju je njegova majka posebno voljela i koju Theo potom uzima. Ostavši sam i izgubljen, bez obitelji i rodbine i bez mjesta za život, k sebi ga prima bogata obitelj njegova školskog prijatelja. U svom novom domu na Aveniji Park Theo se ne snalazi najbolje, školski kolege i prijatelji ga uznemiruju jer ne znaju kako bi razgovarali s njime, muči ga nepodnošljiva čežnja za majkom i godinama se drži za predmet koji ga najviše podsjeća na nju – sliku malenog češljugara – njegova simbola prkosa i ujedno svjedoka jednog izgubljenog života.

Ta moćna i prelijepa slika s godinama koje slijede uvući će ga u kriminalno podzemlje, među dilere umjetninama i drogama, u epicentar sve opasnijeg kruga u kojem će njegov život i život njegovih najbližih visjeti o tankim nitima koje se svakog trena mogu prekinuti.

'Češljugar' Donne Tartt – dobitnik Pulitzerove nagrade u 2014. godini - vodi nas na uzbudljivo književno putovanje od blještavila elitnog Upper East Sidea preko mračnih antikvarnih radionica u Greenwich Villageu do pustoši predgrađa Las Vegasa i uskih riječnih amsterdamskih kanala u napetu priču o umjetnosti i ljubavi, gubicima i opsjednutosti, o preživljavanju i kreaciji, i o najdubljima tajnama identiteta i sudbine.

'Gazela i Kosac' Margaret Atwood (Lumen; preveo Marko Maras)

U užem izboru za nagrade Orange i Man Booker, 'Gazela i Kosac' još je jedan 'mračan, ironičan i vragolasto duhovit' roman Margaret Atwood koji su kritičari prilično nahvalili. Sunday Times tako je napisao da je 'iznimno uzbudljiv i veličanstveno smišljen, roman koji istodobno titra na različitim valnim duljinama književnosti'.

Istina, svinje ne lete, ali čudno su izobličene. Uostalom, isto vrijedi za vukove i rakune. Čovjek koji se nekad zvao Jimmy sada se naziva Snježni i živi na stablu, umotan u stare plahte. Proganja ga podrugljiv glas Gazele, žene koju je volio. Teško je reći zašto, ali mora se brinuti za zelenooku Koščevu djecu. Dobro došli u maštoviti svijet Margaret Atwood koja i 'Gazelom i Koscem' pokazuje zašto je se svrstava u vrh suvremene književnosti.

Margaret Atwood napisala je više od četrdeset djela (proza, poezija i kritički eseji), a knjige su joj objavljene u više od trideset pet zemalja. Među njezinim romanima 'The Blind Assassin' je osvojio nagradu Booker 2000. godine, a 'Alias Grace' kanadsku nagradu Giller te talijansku Mondello. Posljednji njezin roman 'MaddAddam' (2013.) ujedno je posljednji nastavak njezine znanstvenofantastične trilogije ('Gazela i Kosac', 'Godina poplave' i 'Ludi Adam'). Na festivalu knjiga u Edinburghu 2005. primila je Enlightenment Award za istaknut doprinos svjetskoj književnosti i misli. U Španjolskoj je 2008. dobila književnu nagradu Prince Asturias. Živi u Torontu.