Za većinu je kupaca Amazon, najveća svjetska online knjižara a u međuvremenu još mnogo toga, ispao kao dar s neba, jednostavan i efikasan način da se naruče i dobiju knjige po povoljnim cijenama, unatoč povremenim problemima s dostavom. No kako upozoravaju relevantni njemački i američki mediji, poput Der Spiegela i New Yorkera, Amazon je ujedno tvrtka s problematičnim odnosom prema dobavljačima, napose nakladnicima, koji se s poslovnim imperijem Jeffa Bezosa nalaze u otvorenom ratu. Zasad u njemu pobjeđuje Amazon, barem kada je riječ o američkim nakladnicima - pomirili su sa sudbinom, tj. time da ovise o Amazonu te pristaju na razne uvjete samo da bi mogli plasirati svoje knjige.

U Njemačkoj je situacija zasad drugačija, pa je tako tjednik Der Spiegel u novom broju objavio priču o sukobu njemačkih i općenito europskih nakladnika s Amazonom. Trenutno su u najvećem sukobu Amazon i švedski izdavački div Bonnier - on posjeduje i brojne ugledne nakladnike u Njemačkoj poput Pipera ili Ullsteina, a potonji u Njemačkoj objavljuje Joa Nesboa. Naime Amazon je dosad zadržavao 30 posto od maloprodajne cijene Bonnierovih izdanja kupljenih online, a sada želi dobiti čak 50 posto od tih prihoda. U Bonnieru kažu da s takvom raspodjelom novca ne mogu preživjeti te zasad odbijaju popustiti pritiscima megafirme Jeffa Bezosa.

Pritom se Amazon uopće ne brine zbog negativnih priča u medijima, pa je prvi odgovor koji su novinari Der Spiegela dobili od glasnogovornika tvrtke glasio: 'Spremni smo biti neshvaćeni dugo vremena.' Ipak, nakon malo natezanja na razgovor je pristao direktor Amazon Deutschlanda Ralf Kleber, požalivši se zbog objavljivanja mnogo netočnih informacija o Amazonu.

Jedna od njih ipak nije ta da je Amazon namjerno usporio dostavu i ponudu Bonnierovih izdanja, među kojima su knjige iz serijala o Harryju Potteru. Kupci su primijetili da sada moraju čekati i 10 dana na Bonnierova izdanja, a prije su stizala na kućni prag u roku od 48 sati. Slične taktike Amazon koristi i da bi ucjenjivao brojne američke nakladnike, pa čak i moćne filmske studije kao što je Warner Bros., čiji se animirani hit 'The Lego Movie' u lipnju više nije mogao naručiti preko Amazona zbog odbijanja filmskog studija da pristane na nove uvjete poslovne suradnje.

Der Spiegel upozorava da 'knjige nisu bilo kakav proizvod', nego da 'imaju dušu a nastaju zahvaljujući intelektualnom naporu' te se ne može očekivati da će roboti ikada pisati knjige. Za Amazon knjiga 'ima vrijednost tek kada je napisana', objavljena i spremna na prodaju, a proces njenog nastanka ne zanima ga. Zbog svoje predatorske poslovne prakse, koja uključuje korištenje raznih rupa u poreznim zakonima, Amazon se našao i na meti Europske komisije koja je uvela nova pravila oporezivanja po kojima se porez plaća po kriteriju mjesta dostave, a ne sjedišta firme, što konkretno znači da Amazonovo sjedište u Luksemburgu više neće značiti izbjegavanje plaćanja odgovarajućih poreza. Njemački nakladnici su se također žalili Saveznom uredu za kartele, žaleći se na monopol Amazona.

Na problematične poslovne prakse Amazona upozorio je i ugledni New Yorker prije nekoliko mjeseci, u velikom istraživačkom članku koji je napisao poznati američki publicist George Packer. New Yorker se zapitao 'Je li Amazon loš za knjige?', a odgovor se nakon detaljnog istraživanja pokazao manje-više negativnim. U tom se članku citira stav Jeffa Bezosa o tome kako su nakladnici elitisti te da je cilj Amazona dati ljudima ono što žele. Packer opisuje i kako je od šest velikih američkih nakladnika (a to su Hachette, HarperCollins, Macmillan, Penguin, Random House i Simon & Schuster) samo Random House odlučio ne popustiti Amazonovim ucjenama, a ostali su se odlučili prilagoditi novoj realnosti u kojoj, primjerice, preko Amazona ide prodaja 90 posto digitalnih knjiga u SAD-u.

U svakom slučaju, Amazon svoju skoro pa monopolističku poziciju online dostavljača svega i svačega (u međuvremenu se na njemu prodaje mnogo više od knjiga) koristi kako bi natjerao svoje raznolike dobavljače na dealove koji im idu direktno na štetu. Zato je New Yorker na kraju svoje velike reportaže o Amazonu zapitao: 'Kada nestane i posljednji izdavač, hoće li Amazon uopće biti briga jesu li knjige koje prodaje uopće dobre?' Odgovor ćemo, čini se, vjerojatno i nažalost saznati u roku od nekoliko godina.