Postoje li rasprave koje ne smijemo voditi? Možemo li napredovati okrećući glavu od tabua? Ova pitanja obilježila su razgovor s nagrađivanim piscem Kristianom Novakom na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu u Rovinju.

Autor romana Obješeni, Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši, od kojih su posljednja dva dobila i tportalovu književnu nagradu za najbolji roman, ali i digla prašinu u javnosti, također je i sveučilišni profesor, karatist (koji je 2006. bio i viceprvak Europe), pjevač, suprug i roditelj.

A kako vidi sebe?

'Kad već ne mogu biti Zlatko Dalić, prvo što mi pada na pamet je da sam - roditelj. Ostale stvari su tu da me uravnoteže. Jedan tjedan sam sveučilišni profesor pa počnem pisati pa me to dovede u očaj i tako se vrtim ukrug', otkrio je u razgovoru s glavnom urednicom tportala Danijelom Jozić.

Nakon što je, kako sam kaže, njegov prvi roman pročitalo 12 ljudi, uključujući rodbinu i prijatelje, stvari su se zahuktale s Črnom mati zemlom, koja je dobila dobre kritike.

Ovaj roman oslikava čaroban i fascinatan međimurski život, a intimna je i osobna priča s obiteljskim elementima koji se, kako priznaje, ne mogu prikriti.

'Krenem duboko u introspekciju i tek se na kraju vraćam na društveno. Teško je, ali postoji nešto što te tjera. Postoji glas koji ti govori ako doista dotakneš nešto duboko u sebi, govoriš cijelom svijetu', otkriva pisac.

Naslov duguje majci koja mu je često govorila da bu ga zatukla f črnu mati zemlu.

'Mama je sretna, ali malo je smetaju eksplicitni opisi seksualnih odnosa, psovke, ali vidi da ima smisla u svemu tome', opisuje Novak utjecaj romana na vlastitu obitelj.

A reakcije Međimuraca? Iako su postojale bojazni da će ih tamošnja publika 'raščetvoriti traktorima', pozitivna reakcija nije izostala.

'Tako se pokazalo da je Međimurje područje koje je sposobno reflektirati samo o sebi', govori Novak koji priznaje da uklapljanje međimurskog nije bio lak zadatak.

'Na početku knjige ga je jako malo, a poslije napreduje i tako se čitatelj navikava. Izdanja oba romana su izašla i u Srbiji i to je dokaz da je uspjelo', kaže Novak.

Črna mati zemla prilagođena je kazališnim daskama, kao i Ciganin, ali najljepši, za koji se traži karta viška.

Posljednji roman projekt je pak iza kojeg stoji vrlo studiozno istraživanje o Romima u Međimurju na kojem je Novak radio dvije godine skupivši 800 stranica materijala.

'Tek kad sam počeo pisati narativnu liniju Sandija, shvatio sam da nemam pojma o Romima, iako žive tri kilometra od mog sela. Znao sam da ne smijem ići preko starješina jer tako dobiješ ili odbijenicu ili vrlo romantiziranu verziju, pa sam išao u razgovore jedan na jedan. O Kurdima sam pričao s čovjekom koji je sad dopisnik New York Timesa koji mi je dao njihovu perspektivu', otkriva Novak te pojašnjava kako je suživot vrlo zeznuta riječ i 'cijela ta priča o toleranciji je jako problematična'.

'Ne postoji distinkcija između Roma i Međimuraca, oni su tamo od 19. stojeća i oni su Međimurci. Naravno da postoji i druga strana, miješani brakovi, suradnja i nije sve tako crno. Ima nade, dok god su ljudi otvoreni. Dobrih ljudi i šljama ima posvuda', kaže.

Ne htijući, Novak je s oba romana upao u neželjene razgovore. S Črnom mati zemlom zbog teme pedofilije, a s Ciganinom upravo zbog njegovog naziva.

'Takav PR mi nije trebao, ali količina podrške koju sam dobio je nevjerojatna i ja se tu nisam morao nešto previše braniti. Ispekao sam kokice i čekao što će biti', otkriva Novak koji dalje otkriva kako ga je upravo veznik ali najviše zakopkao u pjesmi Ljube Aličića s kojom roman dijeli ime.

'To je veznik koji razdvaja, i zbog kojeg se braniš', kaže Novak koji trenutno radi u Rijeci. Otkrio je kako je Ciganin u Hrvatskoj prodan u oko 9000 primjeraka, dok je Črna mati zemla na brojci od 7000.

'Kad dođeš do 1000, to je već hit. A najtužnije stoji poezija koja se prodaje u 40-50 primjeraka', pojašnjava pisac koji trenutno piše sinopsis za filmsku verziju potonjeg romana.

'Sad smo na drugoj verziji scenarija, stojimo dobro što se tiče financiranja, nadam se da ćemo početi snimati krajem sljedeće godine'.

Dotakao se i pjevanja u zboru Izvor, koji je i Olivera Dragojevića pratio na zadnjih 20-ak koncerata.

'To je čovjek koji je sa svima razgovarao na jednak način. Sjajan lik', zaključio je o pjevačkoj legendi.