Ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Nikolina Radić Štivić objasnila je da je to rezultat suradnje dvaju muzeja te činjenice da su i Arena u Puli i Guvernerova palača okružene perivojima i parkovima povijesnog značenja. 'Željeli smo i mi ispričati priču o povijesnom razvoju perivoja oko sadašnjeg muzeja', rekla je.

Autorica izložbe Pomorskog i povijesnog muzeja Tamara Mataija navela je da se nastojalo prikazati promjene u perivoju kroz vrijeme putem nacrta, razglednica i korištenjem dostupne, ne osobito bogate literature o ovoj temi, te novina iz razdoblja planiranja i uređenja perivoja. On je projektiran i uređen usporedno s gradnjom palače krajem 19. stoljeća, te čine jedinstvenu cjelinu, navela je Mataija.

Ovaj perivoj u okrilju Guvernerove palače bio je zatvoren za građanstvo sve do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Perivoj je obnovljen 1939., dok je palača bila sjedište talijanskih prefekata. U posljednjih desetak godina, kad je Pomorski i povijesni muzej stekao vlasništvo nad cijelim kompleksom obavljeni su znatni napori na izradi dokumentacije za rekonstrukciju djelomično zapuštenog i devastiranog jednog krila palače te perivoja, rekla je Mataija.

Nakon Rijeke izložba odlazi na gostovanje u Arheološki muzej u Zadru te u Arheološki muzej u Zagrebu, najavila je jedna od autorica pulske izložbe Katarina Zenzerović. Na njoj je pomoću starih razglednica, grafika, planova grada i drugih predmeta arhivske građe predstavljen povijesni razvoj zelenih površina oko pulske Arene. Obrađeni su parkovi Karolina, Valerija, Serpentina, park ispod Arene te zelena površina na raskrižju Amfiteatarske i Istarske ulice, kazala je. Druga autorica izložbe Monika Petrović je stare razglednice pretočila u suvremena umjetnička djela u tehnici akvarela.