Premda vlada opće mišljenje da je u Dalmaciji u arhitektonskom smislu najvrjednija tradicionalna graditeljska baština iz vremena antike, srednjeg vijeka, renesanse, baroka, pa sve do kraja 19. stoljeća, izuzetno je vrijedna i arhitektonska baština 20. stoljeća. Na iznimne domete moderne arhitekture i autore koji su obilježili hrvatsku suvremenu arhitekturu podsjetila je izložba koju je je osmislila kustosica Branka Juras, arhitektica i asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Splitu.

Osim valorizacije opusa devet autora, posebno ističemo katalog koji je uredila Branka Juras i koji će ostati kao vrijedan dokument nakon izložbe. Katalog je logičan nastavak sličnog izdanja od prošle godine koji je potpisala povjesničarka umjetnosti Marina Majić, knjige koja je katalog arhitekture Splita od 1945. do 1960. godine.

Na izložbi su predstavljeni arhitekti Ivo Vitić, Lovre Perković, Neven Šegvić, Ivo Radić, Frano Gotovac, Lavoslav Horvat, Mladen Kauzlarić i Harold Bilinić. Njihovi projekti oblikovali su suvremeni Split i oni su autori prepoznatljivih vizura, zgrada i objekata koji se kvalitetom logično nastavljaju na visoke domete arhitektonske baštine grada, počev od Dioklecijanove palače, preko Jurjeve palače Papalić, pa sve do Magaševog stadiona u Poljudu i dvorane na Gripama, projekta Slavena Rožića i Živorada Jankovića.

Vertikale Vitića, Radića, Gotovca i Perkovića i danas dominiraju Splitom, ali sve veća je potreba za zaštitom tih objekata, što je posebno naglasio Darovan Tušek, prodekan Građevinsko-arhitektonskog fakulteta. On je upozorio na činjenicu da se prema modernoj arhitekturi danas odnosimo krajnje nemarno. Podsjetio je i na polemiku iz 1931. godine koja se vodila o sličnoj temi na stranicama tadašnjeg splitskog dnevnog lista Novo Doba, između glavnog urednika svećenika Vinka Brajevića i povjesničara umjetnosti Koste Strajnića te zaključio da su i danas, nakon tolike vremenske distance, problemi zapravo identični.

'Baština 20. stoljeća jest isto tako važna kao i antička ili srednjevjekovna, ali mi svakodnevno svjedočimo devastaciji moderne arhitekture, metastazama lođa, kamina i divljih dogradnji na zgradama koje su isto tako naša baština. To ima tolike razmjere da su već svi izgubili kriterije, moderna arhitektura postala je nešto što treba očajnički štititi i stanje je na rubu panike. Cilj ove izložbe i publikacije jest da se taj trend devastacije arhitektonske baštine zaustavi, a po mogućnosti i stvori okvir za punu zaštitu tih objekata. Ako se nakon toga neki od degradiranih objekata obnovi u izvornom obliku, tada ćemo moći reći da smo postigli uspjeh i preokrenuli trend', rekao je Tušek.

To je naglasila autorica izložbe i kataloga Branka Juras, koja motive za projekt nalazi u svojoj fascinaciji vremenom velike poslijeratne ekspanzije, koja je obilježena i snažnim osobnostima arhitekata koji su oblikovali urbanu scenografiju Splita. Njihov opus nije uopće adekvatno zaštićen, dovoljno je podsjetiti na primjer Perkovićevog hotela Marjan i cijelog sklopa zapadne obale koji je potpuno negiran.

Kao posebnu zanimljivost izložbe ističemo, uz dobro poznate velikane hrvatske arhitekture Vitića, Radića i Perkovića, valorizaciju pomalo zanemarenog Harolda Bilinića, autora Galerije Meštrović, nekada kipareva doma, i faksimilne obnove šibenske vijećnice. Njegov rad je zanimljiv jer je potpuno uronjen u dalmatinsku tradiciju, s kamenom kao osnovim graditeljskim materijalom, ali na način koji je bio u duhu vremena u kojem je živio.
Osim Branke Juras, iza ove izložbe stoji i Društvo arhitekata Splita i to je rezultat projekta, niza javnih predavanja pod istim naslovom na kojima su bili predstavljeni ovi autori, njihovo djelo i doprinos modernoj arhitekturi.