Knjiga u Hrvatskoj u nezavidnom je položaju, a s obzirom na recesiju, poticaji na tom području vjerojatno će ponajviše bit vidljivi u mjerama koje mogu utjecati na promjenu sada izrazito loših čitalačkih navika Hrvata, ocjena je tribine 'Knjiga u krupnom planu', koja se održala večeras u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) kao središnji događaj Noći knjige što se danas obilježava diljem Hrvatske i svijeta u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava
'Podaci nedavnog istraživanja OECD-a poražavajući su za Hrvatsku, 27 posto učenika nikada ne čita, 57 posto ih čita jer mora, a za njih osamdeset posto omiljeni hobi nije čitanje', rekao je Željko Jovanović, ministar znanosti obrazovanja i sporta.
'Zadatak Ministarstva znanosti i Ministarstva kulture je da mladima približe čitanje i da im ono ne bude dosadno kao za njih 25 posto iz ankete', dodao je Jovanović, izrazivši nadu da će i Noć knjige biti jedan od načina da se Hrvatska na ljestvici tog istraživanja provedenog među 65 zemalja podigne sa 36. mjesta.
Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, istaknula je kako je njezino ministarstvo svjesno svih problema u području knjige, od slabih ili nikakvih autorskih honorara do loših čitalačkih navika i distribucije te manjka knjižara i sluha za knjižare u malim i srednjim zajednicama gdje bi one, napomenula je, trebale biti mjesto druženja i komunikacije.
'Znamo napraviti dobru knjigu, imamo autore koji dobro pišu, sjajne prevoditelje i odlične grafičke ilustratore i dizajnere, a naš posao je da kroz mjere pokrenemo cijeli lanac, od proizvodnje kvalitetnih knjiga i pronalaska puta do čitatelja do poticanja čitanja od najmlađe do najstarije dobi kroz intergeneracijske projekte', ustvrdila je Zlatar.
Po njezinim riječima, trebalo bi pojačati fond za poduzetništvo u kulturi koji je dosad knjižarama zbog postojećih kriterija bio većinom nedostupan, a važna je i digitalizacija kako bi i baština i suvremeni pisci bili što dostupniji.
Osim predstavnika ministarstva znanosti i ministarstva kulture, koji su nakon uvodnih riječi ministara, upozorili, među ostalim, na potrebu rigoroznije selekcije knjiga koje se prijavljuju za potporu na natječaje te suradnje s knjižnicama kod otkupa knjiga u skladu s interesima korisnika, na tribini su bili knjižari, nakladnici i knjižničari, no izostala je šira rasprava na temu.
Ovogodišnja, prva Noć knjige u Hrvatskoj održava se večeras do jedan sat poslije ponoći u 48 hrvatskih gradova i u okviru nje više je od 220 pojedinačnih programa, od klasičnih promocija knjiga, autora i javnih čitanja, preko razgovora o knjizi i radionica za djecu do izložbi, koncerata, predstava, projekcija filmova, glazbenih slušaonica. Na manifestaciji sudjeluje oko 160 autora, urednika i prevoditelja, 60 knjižnica, tridesetak nakladnika i skoro 120 knjižara.
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se od 1995. kao simbolični datum u svjetskoj književnosti na koji su umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega, a istog su datuma tijekom godina rođeni ili umrli Maurice Druon, Kiljan Laxness, Vladimir Nabokov, Josep Pla i Manuel Mejia Vallejo. Dan prije, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, koji se slavi od 1996., u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. dovršio 'Juditu'.
Noć knjige organizirali su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.
