'Globalni Minotaur' Yanis Varoufakis (Profil; prevele Nataša Desnica Žerjavić, Olga Škarić)

'Globalni Minotaur' knjiga je koja je uzdrmala Europu. U njoj hrabri dojučerašnji grčki ministar financija Yanis Varoufakis otkriva kako su gramzljiva Amerika i nesposobna Europa dopustile bankarskoj eliti da opljačka cijeli svijet i dovede južnu Europu u dužničko ropstvo i do bankrota. U knjizi s pomoću jednog mitskog primjera objašnjava o čemu je riječ. Kao što su u antičko doba Atenjani morali davati žrtve nezasitnom čudovištu Minotauru, danas zemlje svijeta moraju hraniti modernog nezasitnog minotaura, američku ekonomiju pritisnutu dugovima i deficitom.

Autor Yanis Varoufakis od početka je godine pa do 6. srpnja bio na funkciji državnog ministra financija te je kreator osnovnih teza po kojima je grčka vlada neuspješno pregovarala s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom kako riješiti trenutačnu grčku financijsku krizu koja je ugrožavala euro i eurozonu. Riječ je o 53-godišnjem ekonomistu vrlo nekonvencionalna ponašanja (na pregovore obično dolazi motociklom) koji je nakon studija matematike i statistike doktorirao ekonomiju na Sveučilištu u Essexu. Zatim je predavao ekonomiju na sveučilištima u Cambridgeu, Sydneyju, Ateni i Austinu. Autor je znanstvenih radova iz matematičke ekonomije, a do sada je napisao i osam knjiga. Piše i popularni blog Thoughts For The Post-2008 World

'Prema novoj političkoj ekonomiji' Dag Strpić (Disput)

Kompleksnosti aktualnih svjetskih problema moguće je primjereno pristupiti samo iz dinamičke perspektive cjeline društvenih, a dijelom i humanističkih znanosti, s fokusom na 'političkome'. Od tri problemske cjeline ove knjige, prve dvije izlažu nacrt sustavnog razvijanja projekta političke teorije socijetalnih 'državno-društvenih' ciklusa i cikličkog razvoja, čime se metodički i analitički suvremenu političku znanost usmjerava na razvojne probleme, na maksimiranje njezinih regulacijskih potencijala u smislu harmoniziranog vođenja javnih politika kao politika razvoja.

Knjiga Daga Strpića 'Prema novoj političkoj ekonomiji' posvećena je profiliranje politologiji kao razvojne, globalne, integralne političke znanosti na razini je spoznajnih izazova našeg vremena i društva u kojemu živimo. Ključna je pretpostavka takvog projekta ponovno utemeljenje te obuhvatne političke znanosti na osnovi političke ekonomije.

Dag Strpić (1946-2013) bio je politolog, polit-ekonomist, publicist, i dugogodišnji profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Od 1972. do 1974. radio je kao urednik-reporter Vjesnika u srijedu, a kasnije je bio i kolumnist Novog lista i Slobodne Dalmacije. Glavna Strpićeva djela su 'Robna proizvodnja i udruženi rad u Marxovoj kritici političke ekonomije, I-II' (1991, doktorska disertacija), 'Promjena. Politička i političko-ekonomska promjena od Hobbesa do Hayeka' (1998), 'Karl Marx i politička ekonomija Moderne' (2010), 'U potrazi za teorijskom osnovom' (Za izradu analitičkog instrumentarija istraživanja ekonomskih zakonitosti) (1986), te 'Fašizam, antifašizam i političko-ekonomski ciklusi' (1996).

'Megapromjena : Kako će izgledati svijet 2050.' John Andrews, Daniel Franklin (Naklada Ljevak; prevela Petra Štrok)

Kako će izgledati svijet 2050. godine? Kakvi će biti učinci demografskih promjena koje se odvijaju diljem svijeta? Koja će znanstvena i tehnološka otkrića biti najvažnija? Kako će izgledati ratovi u budućnosti? Knjiga bivših i sadašnjih novinara poznatoga časopisa The Economist 'Megapromjena' bavi se sveobuhvatnim trendovima koji preobražavaju svijet brže negoli ikada u ljudskoj povijesti. Ovo zanimljivo djelo otkriva i objašnjava najvažnije sile koje će utjecati na naše živote u sljedećim desetljećima, od globalizacije i novih tehnologija preko razvoja političkog i zdravstvenog sustava do upravljanja klimatskim promjenama.

Godine 2050. na svijetu će živjeti 9 milijardi ljudi – u usporedbi sa 7 milijardi koliko ih je danas – a taj će broj kontinuirano rasti. Stanovništvo starije od 65 godina u najmanju će se ruku udvostručiti, a Azija bi 2050. mogla činiti više od polovine svjetskoga gospodarstva. Osim toga, tada bismo već trebali znati jesmo li sami u svemiru. Kakve druge megapromjene možemo očekivati – i kakav će biti njihov utjecaj, to su stvari na koje autori John Andrews i Daniel Franklin pokušavaju odgovoriti.

'Slom lažnog proroštva' Goran Marić (Scriptum temporis)

'Slom lažnog proroštva' naslov je knjige HDZ-ova saborskog zastupnika Gorana Marića, u kojoj autor iznosi svoje viđenje uzroka i razmjera gospodarske krize u Hrvatskoj, detektira krivce za loše stanje gospodarstva, ali i nudi određena rješenja. Dežurni (i jedini?) HDZ-ov marksist u svojoj kritici hrvatske ekonomske politike proteklih desetljeća nije štedio nikoga, što je izazvalo veliki interes javnosti za ovu knjigu.

Prema riječima profesora Ekonomskog fakulteta Ivana Lovrinovića, Marićeva knjiga je ‘vrijedan znanstveni doprinos rasvjetljavanju zapostavljenih temeljnih pitanja hrvatskog gospodarstva i društva, jer svjedoči o jednom vremenu i ‘ekonomskim razlazom Hrvatske s umom’. Ona nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, ona zove na aktivizam, na činidbe poradi ozdravljenja društva u moralnom i ekonomskom smislu’.

S druge strane, Marićevu knjigu si kritizirala ekonomisti liberalnih nazora, kao i oni s ljevice, tako da čitatelju preostaje jedino – pročitati je i donijeti vlastite zaključke.

'Dobitnik' Borivoj Radaković (VBZ) & 'Glava velike ribe' Ognjen Sviličić (Fraktura)

Društvo iz kafića saznaje da je donedavni stalni gost Gero dobio glavni zgoditak na lotu. Reakcije su različite: zavist, prostodušno veselje, nada u povratak dugova. Kako prolaze dani, o Geri se saznaje da se preselio, da je kupio crveni jaguar, da se provodi na Maldivima. Najnoviji tekst Borivoja Radakovića 'Dobitnik' čudnovat je spoj sumorne i jetkim humorom prožete drame, ispisan brzim i duhovitim dijalozima u kojima se vješto kombiniraju replike kajkavaca i štokavaca. Radaković je uspio u onome u čemu je najbolji – stvaranju vrlo uvjerljive slike naše birtijske stvarnosti ispunjene gorko-duhovitim i živim dijalozima o političkim i općedruštvenim krivinama u kojima se nalazimo.

Svojim prvim romanom ‘Glava velike ribe’ nagrađivani filmski režiser i scenarist Ognjen Sviličić donekle ulazi u sličan milje kao Radaković, no najviše radi ono zbog čega smo zavoljeli njegove filmove: pronalazi likove, pretvara ih u ljude i pred njima ne zatvara oči. Mjesto je radnje Hrvatska, vrijeme sasvim sigurno danas, a ono što Sviličić u njima vidi, ono što naposljetku prepoznajemo i sami dok nad njegovim junacima strepimo, smijemo se i očajavamo – netko je vrlo nalik na nas. Upečatljivim prizorima i uvjerljivim portretima, diskretnim humorom te jezikom koji je i književni i filmski Sviličić nam pokazuje svijet omeđen krhotinama rata i ratama kredita, osvijetljen sjajem tržnih centara i TV-ekrana na kojima se pjeva i pleše, plače i psuje... život previše poznat da bi bio tuđi.