'Ove je godine raspisivanje natječaja moralo biti pomaknuto jer je istekao trogodišnji ugovor o sponzorstvu s Agrokorom, a bilo je jasno da u ovoj situaciji taj ugovor neće moći biti produljen. Trebalo nam je malo vremena da pronađemo nove partnere, ali ni u jednom trenutku nismo pomislili odustati od natječaja', rekao je Glamuzina na konferenciji za novinare u Paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma.

'Ove godine nemamo glavnog partnera, sponzori su tvrtke Dalmacijavino i Znanje, a nagradu je ove godine potpomoglo i Ministarstvo kulture', rekao je. 

Komentirajući recentne medijske napise u kojima se ocjenjivački sud optužuje za pristranost prema hrvatskim piscima, Glamuzina je napomenuo kako je ta nagrada od samih svojih početaka regionalnog karaktera, što je i razlog zašto je Agrokor, kao regionalna tvrtka, želio biti njezinim sponzorom.

'Nagrada je zamišljena kao regionalna, biraju se samo najkvalitetniji tekstovi, a činjenica da su posljednje tri godine nagrade dobili hrvatski autori naprosto je statistički uvjetovana time što u prosjeku 70 do 80 posto prijavljenih rukopisa dolazi iz Hrvatske. Žiri pred sobom ima samo tekst, a ne zanima nas niti tko je autor, niti njegova nacionalnost', istaknuo je.

Cilj je nagrade poticanje interesa za pisanje i čitanje domaće proze, a njezina je važnost, kako je napomenuo, posebno prepoznata u vremenu obilježenom krizom izdavaštva, s obzirom da je riječ o jednoj od najizdašnijih književnih nagrada koja dobitniku donosi novčanu nagradu od sto tisuća kuna, kao i izdavanje rukopisa na hrvatskom jeziku. Laureatu se uručuje i skulptura nagrade, rad umjetnika Ivice Propadala.

Žiri, uz Glamuzinu, čine književnik Zoran Ferić kao predsjednik te, kao članovi, književni kritičar Strahimir Primorac, književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik i pjesnik, prozaist i esejist Milo Stojić.

Zadovoljstvo time što nagrada unatoč svim iskušenjima ide dalje izrazio je i Ferić, koji je u žiriju nagrade od njezinih početaka. Ocijenio je da je to dobra vijest za hrvatsku kulturu, jer riječ je o nagradi koja podupire sferu hrvatske kulture koja je u posljednje vrijeme deficitarna, 'a koja je itekako od samoga početka oplemenila i možda razdrmala hrvatski književni život'.

Napomenuo je da je natječaj javan, a rukopisi se predaju pod šifrom. Svaki sudionik smije poslati samo jedan rukopis dosad neobjavljenog romana. Ukoliko članovi žirija ustanove da niti jedan od prispjelih rukopisa ne zadovoljava literarne kriterije, nagrada ne mora biti dodijeljena.

Sve propozicije natječaja dostupne su na mrežnim stranicama V.B.Z.-a.

Natječaj je otvoren do 15. siječnja 2018., a njegovi će rezultati biti objavljeni do 1. travnja iduće godine.

Prošle godine nagradu su podijelili književni doajen Ivica Ivanišević i literarna debitantica Lada Vukić, Ivanišević za roman 'Knjiga žalbe', a Vukić za knjigu 'Specijalna potreba'.

Kako se rukopisi predaju anonimno, ta je nagrada u pravome smislu objektivna nagrada najboljemu, a do sada su je dobili razni poznati i manje poznati pisci, te oni kojima je upravo ta nagrada lansirala spisateljsku karijeru i ojačala prepoznatljivost u javnosti i medijima.

Kao jedan od primjera uspješnosti nagrade Glamuzina je naveo Ivicu Prtenjaču, koji ju je dobio prije tri godine za roman 'Brdo', a kojemu je posljedično V.B.Z. objavio knjigu i na engleskom jeziku u svojoj biblioteci 'Best of Croatian Literature', u prijevodu Tomislava Kuzmanovića.

'Prtenjača je upravo za taj prijevod kandidiran za Dublin Literary Award, najveću nagradu za prijevodnu književnost na engleskom govornom području, gdje je ušao među 46 finalista, što je doista velika stvar jer riječ je o ogromnom tržištu s tisućama prijevoda', rekao je Glamuzina.