Sto godina od smrti Antuna Gustava Matoša obilježit će se 8. veljače u francuskom gradu Issy les Moulineaux pored Pariza otkrivanjem spomenika 'Matoš na klupi' akademika Ivana Kožarića, čime se spaja rad dvaju iznimno važnih hrvatskih umjetnika koji su svojim radom bili vezani i uz francusku kulturu
Skulptura će se postaviti u parku Roseraie, na sjevernoj strani aleje gdje je glavni ulaz za kapelicu St. Sauveur bolnice Corentin Celton, najavljeno je iz Ministarstva kulture. Na svečanosti otvorenja bit će ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, veleposlanik Hrvatske u Francuskoj Ivo Goldstein, gradonačelnik grada Issy les Moulineaux Andre Santini, zamjenik gradonačelnika za kulturu Alain Levy, te predsjednik AMCA-e Pariz Damir Perinić
Inicijativu da se u Parizu postavi odljev Kožarićeva skulpture, koja se više od 40 godina nalazi na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu, pokrenula je prije više od trinaest godina Udruga AMCA - Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta u Parizu.
Pariška gradska uprava tada nije dala suglasnost na ponuđene prijedloge lokacija, no ona grada Issy les Moulineaux predložila je da se spomenik postavi na vrlo frekventnom mjestu, u centar događanja i života tog gradića koji se nalazi unutar kruga šireg gradskog područja Pariza. Postavljanje skulpture na mjesto predviđeno za gradsku klupu, poklapa se s umjetnikovim konceptom koji poziva na živu komunikaciju, a predstavlja čin otkrivanja i kreiranja točke u prostoru, stoji u obavijesti Ministarstva.
Inicijatori ideje zamolili su od Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture preporuku i potporu, a kako je riječ o odavanju priznanja djelu dva velikana hrvatske umjetnosti i književnosti, dogovor je bio vrlo brzo postignut.
Akademik Ivan Kožarić jedan je od najznačajnijih živućih hrvatskih umjetnika koji je hrvatsku umjetnost obogatio brojnim priznanjima, od međunarodnih velikih izložbi do nastupa u domovini, od privatnih zbirki do uličnih radova. Njegov "Matoš na klupi" postavljen je na Strossmayerovo šetalište 1972.
Antun Gustav Matoš jedan je od najznačajnijih hrvatskih književnika i središnja ličnost hrvatske moderne te francuski đak. Njegov život u Parizu neposredno i posredno se iščitava iz njegova književnog stvaralaštva, kroz tematske odrednice njegovog pisma te stilski format i utjecaj francuskih uzora i suvremenih strujanja, simbolizma, impresionizma, modernizma.
Narudžbom Ministarstva kulture, Gliptoteka HAZU napravila je predradnje za izradu odljeva te je u listopadu 2012. potpisan Ugovor između Ministarstva kulture RH, Gliptoteke i akademika Kožarića, koji se odrekao naknade za autorska prava.
U povodu otkrivanja spomenika A. G. Matošu, u organizaciji AMCA-e pripremljeno je i izdanje s pedesetak njegovih pjesama, u prijevodu na francuski Nevena Gospodnetića.
Tu obljetnicu potvrdila je i Opća skupština UNESCO-a, s ciljem proslava i i skretanja pozornosti na osobnosti, djela ili događaje koji su doprinijeli međusobnom obogaćivanju kultura i promicanju međusobnog razumijevanja odnosa među narodima.
