Jedna od najvažnijih Krležinih drama praizvedena je u režiji Branka Gavelle na pozornici zagrebačke nacionalne kazališne kuće upravo 30. prosinca 1923., neposredno uoči nove 1924. u kojoj se obilježavala deseta godišnjica početka Velikoga rata.

"Postavljanje 'Vučjaka' na izvornoj pozornici na kraju godine u kojoj se obilježava stota obljetnica početka toga rata, devedeset i jednu godinu nakon što je tu premijerno izveden, obilježava početak novog tematskog sklopa kojim se HNK u tekućoj sezoni bavi problemima kojima se na neki način danas bavi cijela Europa, a to su teme vezane uz Prvi svjetski rat, koje tematiziraju vrijeme koje po nekim analitičarima i povjesničarima zapravo nikada nije završilo", kazala je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Zagrebu intendantica HNK-a Dubravka Vrgoč.

U nastavku sezone 2014./2015., Vrgoč je još najavila "Lulu" Franka Wedekinda i tragikomediju "Daleka zemlja" velikoga dramatičara Arthura Schnitzlera. "Wedekind, Krleža i Schnitzler napisali su svoje komade neposredno prije, za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata. Ono što nas zanima je koliko je to vrijeme još prisutno u našim životima, koliko se ono referira na ovo naše vrijeme, koliko je 'Vučjak' još uvijek naš 'Vučjak', te koliko se mi danas možemo prepoznati u njemu", pojasnila je.

Buljan je istaknuo kako je riječ o drami koja se nalazi na "pijedestalu onih najvažnijih djela iz kojih jedna nacionalna kultura proizvodi i stvara značenja", a koja "na amblematski način najavljuje estetske, etičke, društvene i političke interese Drame HNK u idućem razdoblju".

"Krleža je pisac našeg stoljeća, naše sredine. Njegov se 'Vučjak' danas čita kao potpuno suvremena drama, u njemu danas vidimo ono što se zadnjih par desetljeća suvereno naziva postdramski teatar koji uključuje tako različite žanrove kojih se ne bi postidio ni jedan Tarantino", kazao je.

"Vučjak" u sebi sadrži gotovo sve karakteristike Krležina dramskog opusa – od ranog ekspresionizma i avangarde, tematskih blokova i ideja do stilske nenadmašnosti kasnijih djela, koja su obilježila velik dio domaće književnosti 20. stoljeća.

Priča prati mladog intelektualca Krešimira Horvata, ratnog invalida, aspolventa filozofije i novinara, koji bolestan, zasićen životom u gradu, rezigniran i zgađen otrovanim odnosima sredine u kojoj živi i radi odlučuje otići na selo, u Vučjak, i ondje kao seoski učitelj pronaći svoj duševni mir.

U toj potrazi za svježinom i puninom života, doživljava nova razočaranja, zaranjajući u duboke ponore ljudske prirode čemu će pridonijeti i njegova fatalna sklonost pogrešnim ženama i vrijeme u kojemu se još čuju glasni odjeci Velikoga rata.

Horvata je utjelovio Silvio Vovk, a još igraju Bojan Navojec, Nikša Kušelj, Livio Badurina, Damir Markovina, Ivan Glowatzky, Alen Šalinović, Alma Prica, Nina Violić, Goran Grgić, Slavko Juraga, Milan Pleština, Kristijan Potočki, Franjo Kuhar, Dušan Bućan, Ivan Glowatzky, Dragan Despot, Ana Begić, Marija Šegvić i Iva Mihalić.

Dramatug Vlaho Bogišić istaknuo je kako je riječ o "kontroverznom, moćnom, nesretnom i bolnom" tekstu, komadu koji nije "ni prigodan ni lako izvodiv". "Ako postoji hrvatski Hamlet sa svojim pitanjima, onda je to Horvat. Riječ je o najtvrđem, najklasičnijem, najreprezentativnijem modernom dramskom komadu kojeg imamo", kazao je Bogišić.

Glazbu potpisuje Mitja Vrhovnik Smrekar, scenografiju nagrađivani Aleksandar Denić, kostimografkinja je Ana Savić Gecan, koreograf Marinko Petričević, a svjetlo je dizajnirao studio za grafički dizajn Son:Da.

Uz drame iz glembajevskog ciklusa, "Vučjak" je jedan od najizvođenijih Krležinih tekstova koji su režirali brojni istaknuti redatelji, a po njegovim je motivima snimljen igrani film "Horvatov izbor" (1985.), te televizijska serija "Putovanje u Vučjak" (1986.).

O nastajanju predstave i radu na njoj Jakov Sedlar snimio je dokumentarni film koji će premijerno biti prikazan u HNK-u u prvim mjesecima 2015.