Kako ističu, peticija je pokrenuta zbog stalnih pritisaka na Filozofski fakultet u Zagrebu koji "ugrožavaju osnovne akademske slobode, slobodu istraživanja i misli, sudjelovanje u demokratskom upravljanju institucijom te osobito sekularnost sveučilišta".

"Situacija na Filozofskom fakultetu pokazuje daljnja nastojanja za klerikalizacijom i kontrolom, što je problem koji nadilazi taj fakultet i govori o ideološkom usmjerenju prema kojemu se ovo društvo želi okrenuti", rekla je na konferenciji za novinare Urša Raukar u ime Kulturnjaka.

Književnik Edo Popović smatra kako riječ samo o "još jednom od posljednjih činova igre koja počela devedesetih, pokušaju da u sve institucije i društvene pore uđe jedna ideologija". "O religiji govorim kao o ideologiji, a ne kao o Isusovom učenju jer ovo što Kaptol prakticira ima veze s ideologijom. Crkva je devedesetih ušla u prazni prostor u kojem bio marksizam", rekao je.

Popović napominje kako je Hrvatska po Ustavu sekularno društvo, no u praksi je drugačije. "Tamo gdje je više religije manje je znanosti i obratno, a povijesni primjeri govore što se događa kada crkva postane vrhovni autoritet i sudac; živjeli bismo sasvim drugačije da znanost nije poljuljala njezin autoritet i stavila je na mjesto koje joj pripada", ustvrdio je.

Bitku oko Filozofskog fakulteta vidi kao dio "šire igre" i ne smatra slučajnim to što se za kulturu i znanost izdvajaju "mizerna" sredstva i da je zaustavljena kurikularna reforma. "To se tiče cijeloga društva, svatko od nas vodi svoju posebnu borbu, no riječ je o tome da se konačno napravi blok koji će reći ne i zaustaviti te poslove", istaknuo je.

Bogdan: Situacija je sada pravno kaotična

Profesor Tomislav Bogdan s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta kaže kako je situacija na tom fakultetu sada "pravno kaotična", na snazi je svojevrsno dvovlašće koje je, ocijenio je, ipak bolje od samovolje i diktature koja je tamo ranije primjenjivana.

Bogdan kaže kako bi situacija mogla biti jednostavno riješena kada bi rektor i Senat prihvatili zaključke prošlotjedne sjednice Fakultetskog vijeća koje se, izvijestio je, okupilo u dvotrećinskom sastavu, "unatoč prijetnjama, telefonskim pozivima iz Rektorata, zastrašivanju kaznenim progonima".

Na toj su sjednici, rekao je, odbačene nelegalne odluke rektora i senata, poput raspuštanja Studentskog zbora i raspisivanja novih izbora za njegove članove ili oktroiranja uprave bez mogućnosti da fakultet raspravlja o novim članovima. Pokrenut je postupak izbora novog dekana, razriješen je sadašnji vršitelj dužnosti Željko Holjevac, a za kandidata do novih izbora predložen Neven Budak.

"Od Senata zahtijevamo da poštuje demokratsku volju većine članova Fakultetskog vijeća i nastavnika i prihvati te zaključke, od rektora da sazove izvanrednu sjednicu a na Ministarstvo apeliramo da bude odgovorno, prekine krizu upravljanja i riješi zahtjeve za pravnim nadzorom nad nizom nelegalnih odluka i postupaka koje je Vijeće podnijelo prije dva mjeseca", rekao je Bogdan.

Odgovornima za kulminaciju krize upravljanja smatra rektora Damira Borasa, Senat Sveučilišta u Zagrebu i "nametnutu i nelegalno postavljenu" upravu, dok za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kaže kako već mjesecima na takvo stanje ne reagira. "Riječ je o svojevrsnom provođenju nasilja kroz institucije nad najvećim fakultetom u Hrvatskoj", naglasio je.

"Kada je rektor Boras stupio na dužnost, najavio je da će mu jedan od prvih zadataka biti povratak biblijskih vrijednosti na zagrebačko Sveučilište. Ako su ovo te vrijednosti, falsificiranje, dezinformiranje javnosti, zloupotreba procedure i donošenje nelegalnih odluka, mi mu se zahvaljujemo na tome i neka ih počne uvoditi negdje drugdje", poručio je.

Bogdan ističe kako ovdje nije riječ o pravnom ili upravnom nesporazumu, iako je možda takva percepcija u javnosti, već se radi o nečem širem. "Sve ima svoj korijen u odbijanju ugovora o zajedničkom obrazovanju kadra s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, a sve što se zbiva je pokušaj da se zbog toga Filozofski fakultet kazni i potkopa njegova uloga kao središnjeg mjesta kritičke misli u društvu, kao i da se unatoč volji većine studenata i nastavnika, "nametnu retrogradne ideje i stvori dominacija skupine klijentelistički umreženih pojedinaca koja drži zagrebačko sveučilište", kazao je.

Poziv na slobodno, sekularno i demokratsko sveučilište

O kronologiji događanja koji su doveli do "nezavidne pozicije u kojoj je u pitanju i opstanak tog fakulteta" govorila je Branka Galić s Odsjeka za sociologiju, ustvrdivši da je sve "krenulo nizbrdo" s bivšim dekanom Vlatkom Previšićem.

Po njezinim riječima, on je nastavio nastojanja prethodnog dekana, danas rektora, da se sklopi ugovor s Katoličkim bogoslovnim fakultetom koji je bio "potpuno nepovoljan za Filozofski fakultet", nakon čega je uslijedio niz poteza popraćenih ucjenama i zastrašivanjem koji su ugrozili normalno funkcioniranje tog fakulteta, ali i niza sastavnica s kojima Filozofski surađuje godinama.

Navela je i podatak da je istraživanje studenata provedeno na velikom uzorku pokazalo kako dvije trećine studenata ne prihvaća drugi tekst ugovora s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, a samo 1,5 posto bi ga prihvatilo bez promjene.

Kulturnjaci u svom pismu podsjećaju i na "brojne političke i društvene pritiske te napade u javnosti" na Filozofski fakultet, od zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića koji je izjavio kako je studentski i profesorski otpor spajanju njihove institucije s Katoličkim bogoslovnim fakultetom vođen "duhom komunističke diktature" do saborskog zastupnika koji je optužio protivnike spajanja da su "anarhisti i boljševički sotonisti".

Ističu kako je njihovo pismo solidarnosti, koje se potpisuje na http://www.kulturnjaci2016.org/, "poziv na djelovanje: slobodno, sekularno i demokratsko sveučilište temeljni je preduvjet za slobodno, sekularno i demokratsko društvo".

Pismo podrške studentima i profesorima Filozofskog fakulteta dosad su potpisali brojni ugledni svjetski intelektualci, između ostalih Maria Todorova, David Harvey, Saskia Sassen, Etienne Balibar, Janis Varoufakis, Renata Salecl, Sandro Mezzadra i Costas Douzinas.