Četvrti dan ovogodišnjeg Pričigina, završnog što se Doma mladih tiče, otvorile su hrvatske storytellerice programom nazvanim “Splitkarenje”, uz moderiranje Jasmine Žiljak. Sandra Grgas pričala je o tri nosiva stupa Splita: po njezinu tumačenju, iz šibenske perspektive to su Hajduk, Miljenko Smoje i Oliver Dragojević.

Sanja Grgina pričala je bajku o Maji zvanoj Žabica, koja je odrastala uz jednu posebnu baku u gradu pod Marjanom, što je zadarskoj storytellerici draži naziv za Split, a na putovanju uz diva Harolda shvatila da je baka bila u pravu kad joj je govorila da je sve što nam treba upravo tu, oko nas.

Varaždinka Martina Hranj ispričala je pseudolegendu o tome kako je Split dobio ime kroz narativ o dolasku bezimenog plemena na more te tužnoj ljubavnoj priči o došljaku Marnanu i djevojci Aspi.

Tina Primorac, zagrebačka spisateljica i novinarka, objasnila je kako je oduvijek željela živjeti u Splitu, a onda i ispričala cijelu teoriju o tome kako se djecu može odgajati na temelju stihova TBF-a.

Šibenska pripovjedačica i spisateljica s radnom adresom na Prviću, Zlatka Rodin pričala je o Splitu kroz upute svoje babe. Zgrožena što unuka u ovo hladno doba ide igrati picigin, i ne znajući joj je dala naslov za samu priču: “Kojeg vraga ti uopće znaš o Splitu”. Baba joj je dala i najbolju uputu: objasnila joj je da Splićani imaju izreku “Ne pizdi kad nisi iz Splita”.

U drugom dijelu večeri pripovijedalo se o “najvećoj ljubavnoj priči svih vremena“, kao što je rekla moderatorica Tatjana Radmilo: priči o ljubavi prema Hajduku.

Đordana Barbarić, koju u njezinoj “navijačkoj ćeliji“ zovu Kraljica patetike, u uvodu je rekla kako su zapravo svi strastveni navijači i navijačice kraljevi i kraljice patetike. Potom je pričala o pet važnih životnih lekcija koje je naučila zahvaljujući Hajduku: o ravnopravnosti spolova, o načinu biranja muža, o strpljenju, o važnosti druženja u navijačkoj ćeliji i o Dici puka.

Mate Prlić pričao je o doživljajima iz zatvorske ćelije, kada je uhićen kao navijač Hajduka, i o tome kako ih je zatvorski čuvar, dok su bili u medijskoj blokadi, prevario rekavši da je Hajduk prodao Livaju i Biuka, što im je bilo gore nego činjenica da su u zatvoru.

Sonja Dvornik pripovijedala je o ocu pomorcu, od kojeg je naslijedila ljubav prema Hajduku i o tome kako se, želeći impresionirati kolege Britance slikama Splita, na kraju osramotio čim je ugledao poljudsku ljepoticu.

Goran Antonijević pričao je kako je postao sanjar koji teži transparentnosti, poštenju i zajednici koja će biti zaštita slabome i prkos moćnome. Spomenuvši da ga je ljubavlju prema Hajduku zarazio otac, prisjetio se svojih prvih utakmica kod kuće i u gostima, prvih pendreka na leđima, nevoljkosti da pripada Torcidi, navijanju za Hajduk u Zagrebu, počecima bavljenja novinarstvom i pisanja o Hajduku te o tome kako je tri puta u karijeri dobio odnosno dao otkaz zbog Hajduka.

Magdalena Mrčela ispričala je triptih o tome kako je u zagrebačkom tramvaju izvršila protunapad na Jehovinu svjedokinju nagovarajući je da se učlani u “Naš Hajduk“; kako je dio njezina novinarskog teksta citiran na plitici na pultu Odjela za članstvo na Poljudu, što su prvi otkrili njezini učenici; o tome kako je prošle zime neposredno uoči poroda šetala kraj Poljuda, pronašla plišanog medvjedića i sjetila se Nike Kranjčara, po kojem je njezin najmlađi sin dva dana poslije dobio ime.

Ljubo Pavasović Visković odlučio je iskoristiti priliku gostovanja na Pričiginu da objasni supruzi zašto je takav kakav jest i zašto joj život izgleda tako kako izgleda: poput horoskopa koji ovisi o rezultatima Hajduka. Prisjetio se kako je s 14 godina prvi put, sasvim sam, otišao na gostovanje Hajduka u Zagreb, kako je prvu noć proveo na zagrebačkom kolodvoru, a drugu u WC-u u vlaku, gladan i promrzao. Trideset godina poslije shvatio je da su mu dvije najveće čežnje u životu bile i ostale čežnja za “golfom dvojkom“ i za pilećim batkom, te da je na putu u Ženevu, negdje pod Mont Blancom, shvatio kako je na tim putovanjima za voljenim klubom pronašao jedini prostor čiste sreće.

Večer priča o Hajduku, kako i dolikuje toj temi, bila je puna i dirljivih i veselih trenutaka a pripovjedači i pripovjedačice opravdali su naziv “kraljevi i kraljice patetike“. Za sami je kraj Tatjana Radmilo objavila kako su se njih sedmero odrekli honorara te će se taj iznos uplatiti za otkup dionica Hajduka, što je publika, sastavljena uglavnom od navijača Hajduka, oduševljeno pozdravila.

Pričigin završava danas, tradicionalnim Dječjim Pričiginom u Gradskoj knjižnici Marko Marulić: učenici osnovnih škola natjecat će se za nagradu koja od ove godine nosi ime po Viktoriji Šižgorić Zorić. Večernji dio, u Baraka BBQ & Brew Baru, posvećen je šezdesetom rođendanu Predraga Lucića. Zbirku koja sadržava brojne još neobjavljene Lucićeve pjesme “Južno dvorište I – II“ predstavit će Damir Šodan, Boris Dežulović i Siniša Vuković uz moderaciju Patricije Horvat a pjesme će čitati Mia Bujan. Kao kulminacija ovogodišnjeg Pričigina slijedi grandiozna posveta Luciću, Melodije Greatest Splita, u izvedbi Borisa Dežulovića i gošće iznenađenja.