Knjigu "Polemički i drugi spisi" hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša objavila je Matica hrvatska kao četvrti svezak izabranih Matoševih djela u sklopu svoje knjižnice Stoljeća hrvatske književnosti.
Priređivač u tekstološkoj napomeni navodi kako je u četvrtu knjigu izabranih djela Antuna Gustava Matoša uvrštena poznata zbirka polemika, epigrama i satira "Dragi naši savremenici".
Dodaje kako je tu zbriku sam autor koncipirao 1912. i u potpunosti priredio za tisak te da je knjiga prvi put tiskana 1940. u izdanju zagrebačke Binoze i redakciji Julija Benešića.
Za razliku od tog izdanja, kako navodi, u ovom su izdanju izostavljeni članci Matoševih izravnih polemičkih i literarnih protivnika te u nj uvršten članak "Realizam i artizam".
Priređivač podsjeća da je izbor iz ostalih ostalih kritika, eseja i polemika razvrstan u tri cjeline s temama iz hrvatske i europske književnosti te da su oni prenošeni kronološkim redom onako kako su objavljivani u raznim književnim glasilima.
U predgovoru neizdanoj polemičkoj knjizi Matoš piše kako knjigu ne izdaje zbog njezine neizravne vrijednosti. "Ona je zemlja svakako najkulturnija u kojoj sposobnost najlakše prodire, nalazeći usuprot društvenim parazitima najširi i najplodniji djelokrug", piše autor i ocjenjuje kako kod nas još ne vlada kao u pametnom svijetu sposobnost već parazitska zadovoljna nesposobnost.
Ističe kako je naša gospodarska nesposobnost već poslovična te napominje kako je i trgovina u Zagrebu u tuđim rukama, a da industrije nemamo. "Nesposobnost, flagrantno neznanje i drski dilentatizam upravo ključa u redovima naših političara i publicista", piše Matoš 1912. u svom predgovoru i dodaje kako znanstveni rad kod nas ne vegetira samo zbog oskudnih sredstava, već i zbog toga što se sustavno podupire nesposobnost i kulturno parazitstvo protiv osamljene, skromne, nemoćne i prešućene sposobnosti.
Ocjenivši kako tadašnja kulturna društva i nacionalne ustanove vode paraziti Matoš ističe kako se taj parazitizam i organizirana nesposobnost te glasna, zvučna i bučna nekompetentnost najsnažnije osjeća u hrvatskoj književnosti. "Nas ubija, nas tlači i uništava nestručnost na svim linijama, ali nigdje tako i toliko kao u literaturi, kao da se baš tu ne traži osim stručne spreme još i izvanredna sposobnost, talenat i više od talenta", piše Matoš u predgovoru svoje, za života, neobjavljene knjige.
Četvrti svezak izabranih djela Antuna Gustava Matoša "Polemički i drugi spisi" (656 str.) podijeljen je na četiri dijela. U prvom su objavljeni tekstovi iz knjige "Dragi naši savremenici", u drugom polemike, u trećem eseji o hrvatskoj književnosti te u četvrtom eseji o stranim književnostima. Na kraju knjige objavljena je tekstološka napomena, opsežan tumač imena i izraza, rječnik i niz slikovnih priloga. Knjigu za tisak je priredio sad već preminuli akademik Miroslav Šicel.
U sklopu Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnosti već su ranije objelodanjene tri Matoševe knjige: "Pripovjetke", "Putopisi i portreti" te "Pjesme i ogledi".
Hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist, putopisac Antun Gustav Matoš rođen je u Tovarniku 13. lipnja 1873., a preminuo u Zagrebu 17. ožujka 1914. Matoš je bio središnja osoba hrvatske moderne s radikalnim inovacijama u hrvatskoj književnosti koja se ubrzano europeizirala i modernizirala, apsorbiravši suvremena strujanja od simbolizma, modernizma, impresionizma i ostalih pokreta, s oslonom na francusku književnu kulturu od Baudelairea do Mallarmea, Barresa i Huysmansa.
