Nakon dvije godine mandata, Kukuriku koalicija napravila je rekapitualciju učinjenog, a prezentaciju nazvanu 'Pola puta' za njih je izradila agencija Bruketa&Žinić koja je koaliciji radila izbornu kampanju 2011. Prezentacija je podijeljena po sektorima pa je tako i kultura dobila svoje poglavlje.

Integralni dio dokumenta koji se odnosi na kulturu objavljen je na stranicama Ministarstva kulture, a sadrži prilično zaoštreno uvodno poglavlje koje se tiče zatečenog stanja u kulturi nakon bivših ministara Jasena Mesića i Bože Biškupića kojima se predbacuje odgovornost za ono što (ni)je učinjeno unazad dvije godine. Taj dio ne nalazi svoje mjesto u prezentaciji koju je pripremila agencija Bruketa&Žinić kao rekapitulaciju Plana 21 jer je valjda procijenjeno da je deplasirano dvije godine nakon odlaska HDZ-ove garniture s vlasti u njoj tražiti glavni alibi.

Ciljeve svoje aktualne politike saželi su pod motom 'Kultura je za sve', a u eskapistički intoniranom uvodu službenog Kukuriku dokumenta 'Pola puta' istaknuli orijentiranost financiranju iz Europskih fondova: 'Država nikad, ni u najboljim vremenima, nema dovoljno sredstava da podrži sve kulturne i umjetničke inicijative. Zato je nužno snažnije oslanjanje na europske fondove koji će biti od velike pomoći u provedbi našeg kulturnog koncepta: vraćanje kulture građanima i afirmacija suvremenog hrvatskog umjetničkog stvaralaštva u europskom kontekstu.'

Prošlom ministarstvu zamjera se nedostatak kulturne strategije i kulturne politike na svim razinama, nedostatak statističkih podataka o financiranju, publici, ali i dostupnosti kulture, zastarjela i nedostatna zakonska regulativa, ovisnost kulturnog sektora o proračunu i manjak menadžmenta, sustavna podfinanciranost, izostanak intersektorske suradnje... Naglašava se i loša organizacija bivšeg Ministarstva kulture, a uz nedostatak službi za europsku i medijsku politiku, ističe se da prošlo ministarstvo nije imalo glasnogovorničku službu što je možda točno ako se bavimo službenom nomenklaturom, no što se glasnogovorništva tiče, Božo Biškupić, a kasnije i Jasen Mesić svoje su poruke godinama plasirali preko sadašnje saborske zastupnice HDZ-a Sunčane Glavak

Svim tim nedostacima prezentiranim na naslovnoj strani integralnog dokumenta, opremljenoj simboličkom fotografijom rozete koja nagoviješta izlazak iz mraka, sadašnje Ministarstvo na čelu s Andreom Zlatar Violić tumači smanjenje kulturne proizvodnje, osipanje publike i velik pad zaposlenosti u kulturi u zadnje dvije godine.

Iz zamjerki zatečenom stanju izvedeni su ciljevi koje Ministarstvo dalje kani ostvariti te je popisano ostvareno, a u tome bivši ministar kulture Jasen Mesić vidi problem ovog dokumenta. Uvjerava nas da je aktualno ministarstvo prepisalo njihov strateški plan, a da od projekata koje navode pod ostvarenim, većinom izdvajaju sve što je njegovo, i ranije ministarstvo Bože Biškupića, odradilo ili pripremilo.

'Ekipa koja se u svom predizbornom programu klela kako treba nova strategija gospodarskog korištenja kulturne baštine te strategija arhiva, jedino nudi plan razvoja napravljen još u našem mandatu koji kao takav još stoji na stranicama Ministarstva kulture. Ovo što je nova vlast napisala je minimalno modificiran naš strateški plan', tvrdi Jasen Mesić dodajući kako je potpuno netočno da je za njihova mandata izostala suradnja s drugim ministarstvima.

'U našem mandatu započet je projekt Poduzetništva u kulturi koji smo radili s Ministarstvom gospodarstva, visoka škola za ples dogovarana je s Ministarstvom znanosti, a projekt Croatie, la voici rađen je u suradnji s Ministarstvom turizma za što je Nina Obuljen nedavno dobila francusko odlikovanje. Sve to započeto je u 2010. i 2011. godini. U našem mandatu usvojen je zakon kojim su uvedeni poticaji za ulaganje u filmske produkcije, započet je projekt digitalizacije kina, pripremljene su i poslane sve kandidature za UNESCO koje se sada navode kao postignuća u ovom mandatu, a isto tako ugovoren je EU projekt obnove Maškovića hana te obavljene sve pripremne radnje za potpisivanje ugovora za obnovu Palače Moise. Nemojte me krivo shvatiti, mislim da je dobro da su ovi uspješni projekti nastavljeni, ali u izvještaju je trebalo jasno reći tko je koji projekt inicirao i kada. Netočno je da su osnovali Zakladu Kultura nova jer sam imao čast 2011. potpisati taj zakon koji se nekoliko godina pripremao u suradnji s organizacijama civilnog društva, a izradu je koordinirala ekipa s Ninom Obuljen na čelu. Od realiziranog navode i da su pokrenuli seminar edukacije za menadžere, a tu bi zaista bilo dobro vidjeti kako je i za koji iznos ugovoren taj program, je li bio natječaj i tko je to potpisao. Sve to treba transparentno pokazati', ističe Mesić.

ZAKONI ZA KADROVIRANJE

Mesić kaže da reguliranje zakona vezanih uz kulturu kojim se hvale u izvještaju izgleda smiješno: 'Samo su ispucali izmjene i dopune zakona i to najviše u dijelu koji se tiče izbora i zapošljavanja novih ljudi da bi mogli lakše kadrovirati. Jedini novi je Zakon o Zakladi Hrvatska kuća kojoj je glavni cilj promocija hrvatske vanjske politike u inozemstvu', navodi Mesić i dodaje da kad navode pad proizvodnje i zaposlenosti u kulturnom sektoru, zaboravljaju da su baš oni za svoga mandata razbili ideju poduzetništva u kulturi kojoj je bio cilj vezati gospodarstvo i kulturu te potaknuti stvaranje kulturno-gospodarskih subjekata neovisnih o državnom budžetu što bi oslobodilo budžet za manje profitabilne projekte.

KULTURNA PROIZVODNJA NE MJERI SE KUBIKAŽOM

'Raste broj sufinanciranih projekata, a smanjen je novac koji dobivaju što dovodi u pitanje održivost čak i onih projekata koji bi možda uz samo male potpore mogli samostalno opstati na tržištu. U EU je trend da gotovo pet posto BDP-a dolazi od kulture i to je smjer u kojem bismo trebali ići, ističe Mesić te priznaje da su objektivne financijske okolnosti zahtjevne i teške, ali i da je smiješno tvrditi da je kultura koju su zatekli sustavno podfinancirana argumentirajući to činjenicom da unazad dvije godine proračun za kulturu sustavno pada.

'Hvale se da imaju sedam posto više održanih programa s manje sredstava u odnosu na 2011. kad su preuzeli Ministarstvo. To znači da se poticaji fragmentiraju, ne potiče se izvrsnost nego se ide u širinu. Kao da ne razumiju da se pitanje proizvodnje u kulturi ne mjeri kubikažom', kaže Mesić.

BEZ NACRTA MEDIJSKE STRATEGIJE

'Jedna od glavnih tema njihove predizborne kampanje bilo je rješavanje pitanja medija, HRT-a, a jedino što o tome znam doznao sam parcijalno iz nekih medija. Nisam vidio nikakav konkretni dokument. Već dvije godine najavljuje se pompozno medijska strategije, a još nismo vidjeli ni prvi nacrt. Sredili su tek da bi se iz fonda za pluralizam mogli financirati neprofitni mediji', zaključuje i dodaje: 'U teškim uvjetima pregovora uspjeli smo donijeti dva važna medijska zakona konsenzusom uz široku javnu raspravu. Danas, kad su uvjeti neusporedivo povoljniji jer nema zadanih rokova, sve izmjene zakona koje je predložilo ovo Ministarstvo kulture izazvale su nezadovoljstvo javnosti, a javne rasprave uglavnom su u cijelosti ignorirane.'