Mjesec hrvatske knjige, manifestacija posvećena popularizaciji književnosti, svečano je otvoren 15. listopada u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, a predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić tom se prilikom za HRT osvrnuo na to koliko u Hrvatskoj danas uopće ima prostora za knjigu
Kriza knjige počela je 1. srpnja 2009., ostavkom bivšeg premijera Ive Sanadera, a vrhunac je dosegnula kad je prije pet godina uveden PDV-a od pet posto na dotadašnju nultu stopu za knjige, rekao je Nejašmić za HRT.
'Danas funkcioniramo negdje na 50 posto u odnosu na doba prije krize, a u međuvremenju je 50 posto ljudi iz naše branše izgubilo posao', kaže i upozorava da godišnje u Hrvatskoj izađe dvije tisuće novih naslova. 'Trebalo bi barem četiri tisuće da bismo se nekako mogli mjeriti s drugim državama', poručuje Nejašmić.
U knjižarama se danas, dodao je, na policama gotovo redovito mogu vidjeti igračke, torbe, asortiman papirnica, multimedije, pa i ponešto knjiga.
'U Hrvatskoj nemamo dovoljno knjižara, a postoje gradovi koji nemaju skoro nijednu ili pak u širem smislu imaju neku, ali ona ne može zadovoljiti potrebe', kaže Nejašmić.
Ni digitalizacija, upozorava, ovdje nije zaživjela.
'U promilima se broje knjige u e-izdanjima. Pitanje e-knjiga ne funkcionira ni u ekonomskom, a niti u upotrebnom smislu da bismo mogli pričati o tome, a kamoli da bismo to proglasili problemom', rekao je Mišo Nejašmić zaključujući kako zbog svega ljudi rade, ali 'pod ručnom', bez entuzijazma za nove projekte.
