Izložba "Potresna stvarnost" multimedijalnog umjetnika Davora Mezaka, koja se otvara 16. ožujka u Black Boxu zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, predstavlja aktualnu postpotresnu stvarnost urbanih i ruralnih dijelova Banije.

Cjelokupna izložba donosi kritički pogled na aktualnu potresnu stvarnost prostora udaljenog samo 50-ak kilometara od hrvatske metropole i sve više prepuštenog zaboravu šire javnosti pod pritiskom prijelomnih vijesti koje neprestano stižu iz novih kriznih europskih i svjetskih žarišta, ističe se u najavi.

Dokumentarističko-interpretacijskog karaktera ona donosi razgovore sa stanovnicima Banije, njihova osobna iskustva s posljedicama potresa na svakodnevni život i rad, dok su serijom fotografija prikazane posljedice potresa na stambene i gospodarske objekte te kulturna i sakralna dobra.

Kako se napominje u najavi, na snimkama iz zraka vide se promjene koje su nastale u prirodi te u urbanom i ruralnom tkivu područja, kamo je Mezak otišao ponukan sveopćom potrebom za pružanjem pomoći i podrške koja je mobilizirala mnoge.

Umjetnik dokumentira i prati stanje obnove i životne uvjete lokalnog stanovništva nakon potresa

Neposredno nakon potresa u prosincu 2020. i tijekom 2021. Mezak obilazi ugrožene gradove i sela Sisačko-moslavačke županije, dokumentira i prati stanje obnove i životne uvjete lokalnog stanovništva, te promjene u prirodi koje je prouzročila prirodna katastrofa.

Iz MSU-a kažu kako se iz razgovora sa sudionicima intervjua saznaje o sporosti i neefikasnosti državnih institucija u saniranju štete i obnovi razrušenih stambenih objekata te infrastrukture te dodatno otkrivaju problemi koji se nisu rješavali dugi niz godina: neka sela nemaju javnu rasvjetu, vodovod i uređene ceste, a neke kuće ni struju. 

"Razvoj koji je u nekim dijelovima Hrvatske nakon 1990-ih doživio veliki rast, zaobišao je ovaj kraj. Uslijed loše gospodarske politike, velike nezaposlenosti i loših životnih prilika nakon 1990-ih pojačana je depopulacija stanovništva, koja je recentnim zbivanjima intenzivirana", dodaje se.

Problem je i što vrijedni prirodni resursi, voda, plodna i nezagađena zemlja, stočarstvo i privredne grane koje su omogućavale barem minimalne životne uvjete, nisu iskorišteni za razvoj i prosperitet tih krajeva.

Fotografije na light-box objektima prikazuju razmjere posljedica u Petrinji, Glini, Sisku i okolici, a stanje gradskog središta Petrinje prije potresa posredstvom Google zemljopisnih karata i stanje koje je snimio nakon Mezak donosi tehnikom kolažiranja.

Snimke dronom iz zraka oštećenih zgrada i urušenih vrtača koje su nastale nakon potresa u selu Mečenčani "izgledaju kao pogled s neba te je time ostvaren odmak od medijskih objava koje smo najčešće imali prilike vidjeti".

"Vrtače kružnih formi nastale prirodnom neravnotežom i pravilne kvadratične parcele obrađene zemlje nastale ljudskim radom, čine taj pejzaž apstraknim i nadrealnim", dodaje se u najavi izložbe kojoj je kustosica Nataša Ivančević, muzejska savjetnica.

Kao "vizualno uznemirujući i retraumatizacijski" element paralelno se projiciraju kompjuterski obrađeni kadrovi iz filma San Francisco (1936., režija: W. S. Van Dyke) glazbene-drame katastrofe koja se bavi potresom u San Franciscu 1906. i posljedicama na život visokih slojeva društva.

U intervjuima sudjeluju Jadranka Lajtman iz udruge "Ljudi za ljude", Elizabeta Pezo Paliska vlasnica OPG-a Majske poljane, Branka Bakšić Mitić, dogradonačelnica grada Gline, Renata Martinović i suprug Miloš Martinović, vlasnik pilane.

Davor Mezak (1968., Zagreb) diplomirao je 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Ante Kuduza. Bavi se slikarstvom, videom, video-instalacijama, fotografijom i medijskom umjetnošću, komentirajući na gorko-humorni način društvene pojave.

Za svoj rad je višestruko nagrađivan, član je HDLU-a, a za ovaj je projekt dobio poticaj Ministarstva kulture i medija na Javnom pozivu za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika u 2021. godini.

Njegova će izložba u MSU biti otvorena do 24. travnja.