Izložbu koju MSU provodi u suradnji s Hrvatskim Telekomom (HT), najavila je u četvrtak na konferenciji za novinare ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić. Istaknula je kako je riječ o izložbenoj reviji jedne od najznačajnijih nagrada za suvremeno vizualno stvaralaštvo u Hrvatskoj koja u pravom smislu riječi omogućuje praćenje aktualnih trendova na polju suvremene vizualne umjetnosti, zbog čega se ovogodišnja kampanja i vodi pod motom 'Sada'.

'Jako nam je važno da pratimo recentnu produkciju, a kroz tu nagradu pratimo upravo ono što je najjaktualnije, dakle, ono što se događa u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti sada, i zbog toga je i naglasak ovogodišnje kampanje doista na tome 'sada'', rekla je Pintarić.

'Ove godine izbor predstavljenih umjetnika i umjetnica ponovo potvrđuje fokus natječaja i izložbe na aktualnim trendovima, s puno novih imena, a ponovno se radi o izboru različitih generacija i medija koji tematiziraju različite bilo umjetničke, bilo društvene teme', napomenula je Pintarić.

Da je riječ o istinski recentnom mjestu za predstavljanje presjeka hrvatske suvremene umjetnosti složila se i kustosica i članica žirija Ivana Kancir te naglasila da se na izložbi mogu vidjeti isključivo radovi koji nisu stariji od dvije godine. 'Na natječaj je stiglo 265 radova, od čega ih je na izložbi predstavljeno 34, s time da se petero natječe u novoj kategoriji mladih autora do 27 godina', napomenula je.

Međunarodno stručno povjerenstvo odabrat će četiri rada kojima će se dodijeliti otkupne nagrade: prva u iznosu od 75 tisuća kuna, druga u iznosu od 45 tisuća kuna, treća u iznosu od 40 tisuća kuna, te nova, četvrta nagrada 'Za mlade', vrijedna 20 tisuća kuna. Otkupljeni radovi postat će dio fundusa MSU Zagreb, odnosno Zbirke HT @ MSU. Otkupne nagrade dodijelit će se na svečanom otvorenju u petak 17. svibnja u prostoru izložbe HT nagrade. Svoga će favorita moći izabrati i publika kojemu će na samome kraju izložbe, nakon što se prebroje glasovi, pripasti Nagrada publike u iznosu od 10 tisuća kuna.

Tradicionalno, na izložbi se predstavljaju i radovi troje pozvanih umjetnika. Ove godine to su Andreja Kulunčić, Vesna Pokas i Nora Turato. Turato će na otvorenju imati performans čija će se snimka vrtjeti na Medijskoj fasadi MSU-a, a svečano otvorenje performansom će uveličati i umjetnica Amela Frankl.

Izložba donosi radove širokoga raspona, od klasičnih medija kao što su slikarstvo, skulptura ili fotografija, preko filmova, videa, višekanalnih multimedijalnih video instalacija, izlaganja dokumentarističkih materijala, performasa, site specific ambijenata itd. Primjetna je raširenost medija fotografije, a značajan je bio i udjel prijavljenih umjetnika iz Slavonije, čak 30-ak, što ukazuje na postojanje aktivne suvremene umjetničke scene u toj regiji.

Kućna majstorica i popravljanje hrvatskog Ustava

Među prijavljenim radovima vidljiva je prisutnost promišljanja o zatečenim stvarima, zakonitostima i društvenim normama. Tako je 'Priručnik za kućnu majstoricu' Nike Rukavina knjiga naputaka za obavljanje kućnih popravaka/radova koji se u tradicionalnim društvima pripisuju muškom spolu. Kritika društva koje je ušlo u ekonomsko-političku, a posebno etičko-moralnu krizu, eksplicitnije je izražena u radu Tanje Dabo 'Popravljanje Ustava Republike Hrvatske', u kojemu umjetnica poseže u tekst Ustava i nadograđuje ga prijedlozima za uvrštavanje nužnih socijalnih korektiva i ostalih za demokratsko društvo nužnih sloboda. Neizravniji pristup u radu 'Lirski dnevnici' ima mlada umjetnica Ivana Stečuk, koja u postojeće tekstove intervenira pomoću subjektivnih odluka o tome koje će riječi izbrisati, a koje će zadržati.

Ove godine izlažu i Grgur Akrap, Željko Badurina, Neven Bilić, Domagoj Burilović, Marijan Crtalić, Jana Dabac, Tin Dožić, Amela Frankl, Ana Horvat, Nikica Jurković, Tjaša Kalkan, Sven Klobučar, Matej Knežević, Vladislav Knežević, Božena Končić Badurina, Kristina Marić, Mario Matoković, Niko Mihaljević, Damir Očko, Petra Orbanić, Lav Paripović, Igor Ruf, Lana Stojićević, Miran Šabić, Daniel Šuljić i Leo Vukelić te, u kategoriji 'Za mlade', Denis Butorac, Mario Javoran, Nikolina Kuzmić, Denis Svirać i Nives Žarković.

U svojim radovima na različite načine dotiču teme društveno-političke realnosti, teme o ljudskoj nesolidarnosti, nestrpljivosti, pohlepi i nečovječnosti, ali i koriste umjetnost, kroz metafore i interpretacije, kao alat za lirsko prikazivanje svakodnevice.

Direktorica korporativnih komunikacija HT-a Nina Išek Međugorac izrazila je zadovoljstvo što je taj 'sjajan i uspješan primjer suradnje korporativnog i kulturnog sektora' proširen i na mlade autore. 'Nagrada HT jedna je od najvećih i najznačajnijih nagrada u Hrvatskoj za suvremeno stvaralaštvo u koju je do sada uloženo preko 30 milijuna kuna', rekla je Išek Međugorac.