Izbor fotografija, od kojih njih osamdesetak nikada dosad nije bilo izlagano, napravljen je višemjesečnim istraživanjem autoričina privatnog arhiva te foto-arhiva Muzeja grada Zagreba, gdje se čuva nekoliko tisuća negativa koje je Marija Braut darovala tom muzeju. Prizori su to, među ostalim, Gornjeg Grada, Trga, Ilice, Zrinjevca, Dolca, popularnog 'Majmunjaka', ali i novijih dijelova grada u izgradnji, od nadvožnjaka na Držićevoj i Mosta mladosti do pustih novozagrebačkih četvrti Sopot i Travno. Izložene su i njezine fotografije interijera, uređenja hotela Palace i Esplanade, Studentskog doma na Savi, HNK, Glavnog kolodvora.

Kad nam je prije godinu dana ponuđen projekt pomislili smo da je to posao iz snova, no ubrzo smo počeli strahovati postoji li još nešto što se od Zagreba Marije Braut nije vidjelo. Ipak, nakon što smo pregledali oko deset tisuća negativa, fotografija i kontakt kopija uvjerili smo se da bi se moglo napraviti još nekoliko ovakvih postava, a ne samo jedan, pa smo njih sto koje bi pasale u ovaj korpus morali eliminirati", rekla je Sanja Bachrach Krištofić, koja je uz Marija Krištofića autorica izložbe.

Od onih koje smo izabrali njih trideset posto su poznate lokacije iz središta grada kao referentna točka od koje smo krenuli dalje, u Novi Zagreb, ali i u interijere preuređivane 1986. uoči Univerzijade, dodala je Bachrach Krištofić, izrazivši nadu da izložba prikazuje "neizmjernu poetičnost njezine fotografije".

Koautor izložbe Tonko Maroević ustvrdio je da je Marija Braut prošla svim krajevima grada kako bi ga predstavila u svoj njegovoj punini i "nije ga gledala spomenarski nego živo i za sve je nas otkrivala kako je nastajao u svojoj složenosti i ljepoti". Braut je uvijek znala pokazati život i trajanje te statično i dinamično u crno-bijeloj fotografiji koja u sebi nosi ljepotu trajanja, ocijenio je.

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić tu izložbu ističe kao želju Paviljona da u ljetnim mjesecima Zagrepčanima koji su ostali u gradu, ali i brojnim turistima otvori svoja vrata projektom na kojoj će moći vidjeti Zagreb kakvoga još ne poznaju

Po riječima umjetnice, najviše joj znači kada vidi da su njezine fotografije još aktualne, a najveće bi joj priznanje bilo kada bi jednog dana netko, gledajući njezine još neobjavljene negative koje će dati muzejima i galerijama, poželio ih razviti i postaviti izložbu". Hvala što ste došli i što volite Zagreb kao i ja, a nadam se da će i moji kolege darovati svoje negative muzejima, rekla je.

Marija Braut rođena je 1929. u Celju, a 1941. se doselila u Zagreb gdje je maturirala i započela studij arhitekture. Fotografijom se bavi od 1967. kao učenica i suradnica majstora fotografije Toše Dabca. Prvu samostalnu izložbu imala je 1969. u Galeriji SC u Zagrebu, a do danas održala ih je više od stotinu samostalnih i niz skupnih u zemlji i inozemstvu. Objavljivala je u novinama, časopisima, umjetničkim katalozima i surađivala s brojnim kazalištima. Njezine se fotografije čuvaju u zbirkama u Muzeju grada Zagreba, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju suvremene umjetnosti, Hrvatskom državnom arhivu.

S repertoarom pjesama o Zagrebu na otvorenju su nastupili "Cinkuši", kao posebno iznenađenje i dar Umjetničkog paviljona Mariji Braut za 85. rođendan. Izložba će biti otvorena do 7. rujna.