Ovo je najteža godina za organizaciju jer nismo imali dovoljno sredstava, pa smo više vremena trošili na to da ih prikupimo, nego da pripremamo nastup, rekao je na konferenciji za novinare Kašmir Huseinović, predsjednik Hrvatske dječje knjige, koja je organizirala proteklih osam nacionalnih nastupa na tom sajmu.

Obično je potrebno između 210 i 230 tisuća kuna, Ministarstvo kulture odvojilo je sto tisuća, imamo obećanje iz Grada Zagreba da će dati 120 tisuća kuna, nakladnici će uložiti 35 tisuća kuna, a manji dio sredstava će doći od sponzora, dodao je.

Prije oko mjesec dana nakladnici i autori dječjih knjiga požalili su se na rezultate natječaja Ministarstva kulture za organizaciju hrvatskog nastupa u Bologni, a na kojem je za nositelja projekta izabrano Hrvatsko dizajnersko društvo. Prijedlog Hrvatske dječje knjige odbačen je s obrazloženjem da nema čvrstu koncepciju i jasnu viziju te da predloženi troškovnik od 1,9 milijuna višestruko premašuje uobičajena sredstva za međunarodne sajmove.

Iduće izdanje Sajma u Bologni nije uobičajeno, bit će to prvi, povijesni nastup Hrvatske kao gosta, što je ostvareno nakon niza godina dobre organizacije hrvatskog nastupa, istaknuo je Huseinović, najavivši da će ove godine na sajam otići više autora i ilustratora nego ikad dosad. Uz njega to su još Ksenija Kušec, Davor Schunk, Sanja Bribić, Tajana Ivić, Zdenko Bašić, Saša Krnić i Andrea Petrlik Huseinović

Imamo izvrsne ilustratore, pisce i nakladnike, no treba naći model da svi možemo raditi pod jednakim uvjetima, a nadam se da ćemo zajedno iduće godine pokazati svijetu što radimo i da ćemo hrvatsku dječju knjigu staviti na mjesto koje joj pripada.

Silvija Šesto, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, smatra da neće biti rezultata, bude li se u Ministarstvu kulture nastavilo raditi kao dosad.

'Da obitelji tako funkcioniraju djeca bi bila gladna', dodala je.

Pozvala je ministricu kulture da primi predstavnike Društva na razgovor kako bi iznijeli što ih tišti i koje su posljedice nedjelovanja njihova 'servisa' s obzirom na to da je, napomenula je, isključivo to društvo zaslužno za dosadašnje uspjehe hrvatskih nastupa.

Šesto je ogorčena i kolegama iz dva 'autistična društva' - Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca koji, kako je rekla, zajedno dobivaju od države gotovo deset milijuna kuna, od čega DHK 40 tisuća kuna godišnje samo za svoj sanitarni čvor.

Član Upravnog odbora Društva Želimir Hercigonja ocijenio je da se bolognski sajam marginalizira u odnosu na sajam knjiga u Leipzigu.

Kažu nam da naš prijedlog nije dovoljno kvalitetan, a hrvatski štand u Leipzigu je otužan, ustvrdio je. U Ministarstvu su samodopadni i oholi birokrati koji čak individualno pozivaju pojedince iz Društva, prijete im i neprimjereno im se obraćaju, zbog čega je jedna članica nedavno završila na hitnoj, rekao je. Oni misle da ćemo odustati kad mediji prežvaču ovu temu, ali nećemo i nastavljamo raditi svim snagama, poručio je.