Naklada Ljevak objavila je dva Toibinova romana, 'Brooklyn' (prijevod Goran Vujasinović), koji je 2010. osvojio prestižnu britansku književnu nagradu Costa, te 'Evanđelje po Mariji' (prijevod Dean Trdak), u kojemu autor iznosi pogled na život i svijet Isusove majke Marije a koji je 2013. ušao u uži izbor za nagradu Man Booker.

U romanu 'Broooklyn', po kojemu je snimljen i film koji će u siječnju 2015. otvoriti američki festival nezavisnog filma Sundance, Toibin se bavi pitanjem irske emigracije u SAD u prvoj polovici 20. stoljeća.

U središtu 'Evanđelja po Mariji' je Isusova majka, snažna figura kršćanske mitologije i pobožnosti koja, međutim, nije toliko prisutna u evanđeljima. U romanu pisac nastoji rekonstruirati njezin pogled na život, prikazujući je – suprotno slici svete vječne djevice iz kršćanske predaje - umornom, skeptičnom i povrijeđenom ženom i majkom.

'Moj je posao pisca bio dati joj da govori, ali i dopustiti joj da bude ljuta i glasna', kazao je pisac na odlično posjećenoj tribini u Cafeu u Dvorištu. Iako svjestan da radi nešto suprotno uvriježenom vjerovanju, za takav se pristup odlučio jer 'prava drama nalazi se u sjeni, u zakutcima u koje se također treba dobro zagledati'.

Razvijajući Marijin lik, nastojao je zamisliti je u prvome redu kao Isusovu majku, osobu koja ga je poznavala od rođenja, koja ga je dojila, hranila, podizala, a na kraju ga gledala kako umire u mukama, rekao je. U mislima, ona se u knjizi vraća na svoj život, od Isusova rođenja do smrti.

Priča počinje godinama nakon raspeća, kada na Mariju kao zatvorski čuvari paze dvojica Isusovih sljedbenika. Jedan od njih je Ivan, koji od nje traži da potvrdi njegove zapise u evanđelju, da potvrdi da je Isus bio Božji sin, no ona ne želi u tome imati nikakvog udjela.

Toibin joj je dao da govori u prvom licu jednine, a njezin ton jasno pokazuje prezir prema njegovim sljedbenicima - njegova Marija nije pobožna niti pokorna; ona je bijesna. 'Nisam imao nikakvih problema oblikujući je, samo sam se trebao prisjetiti triju heroina grčkih tragedija, Medeje, Elektre i Antigone', kazao je autor.

No, sve to ipak je 'samo literatura', a najvažniji posao pisca je da bude nevidljiv, da ne postoji, jer 'knjiga nije oblik samoizražavanja već je ona u prvome redu sredstvo komunikacije', poručio je Toibin.

O suvremenoj irskoj književnosti i tendencijama, te mjestu Colma Toibina u njoj govorio je profesor i znanstvenik Stipe Grgas, koji je istaknuo kako je riječ o piscu kojemu nikako nije u središtu pozornosti 'imaginacija Irske', artikulacija irskog nacionalnog pitanja. 'On zapravo propitkuje uvriježene predodžbe irskog identiteta i nacije, pišući kako bi izašao izvan okvira Irske', kazao je Grgas.

Colm Toibin (1955.) jedan je od najcjenjenijih irskih pisaca svoje generacije. Autor je ukupno sedam romana, uključujući 'The Blackwater Lightship' i 'The Master', oba uvrštena u uži izbor za uglednu nagradu Man Booker, dok je potonji osvojio nagradu International IMPAC Dublin Award. Toibin je autor i dviju zbirki priča, 'Mothers and Sons' i 'The Empty Family'. Ove se godine ponovno našao u užem izboru za nagradu Costa s romanom 'Nora Webster'.

Projekt 'Europea u Dvorištu' zagrebačke Naklade Ljevak ove je godine tijekom tri jesenska mjeseca u Zagreb doveo petero renomiranih europskih autora. Od 23. rujna hrvatskoj su se publici kroz druženje i razgovor u Cafeu u Dvorištu još predstavili ruski pisac Mihail Šiškin, češki romanopisac Miloš Urban, rumunjski književnik Razvan Radulescu i nizozemski filozof i publicist Coen Simon.