Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Zagreb u sklopu svojeg programa Filozofski teatar ugostit će u četvrtak, 17. ožujka istaknutog francuskog filozofa Alaina Badioua koji će s domaćinom Srećkom Horvatom razgovarati o središnjim preokupacijama svoje filozofske misli, prema kojima je kazalište jedno od najvažnijih područja umjetnosti koje razotkriva kompleksnu vezu ljubavi i politike
'Nakon iznimno uspješnog Filozofskog teatra kada je na Valentinovo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu publikom ispunila izraelska sociologinja Eva Illouz, najnoviji je gost Srećka Horvata filozof, dramaturg, matematičar i pisac Alain Badiou, jedan od najutjecajnijih mislilaca današnjice', stoji u najavi.
Politički aktivan od rane mladosti, prije svega u borbi za dekolonijalizaciju Alžira, Badiou (1937.) svojom filozofijom istražuje odnos subjektiviteta i ontologije. U središte svojega filozofskog sustava postavlja četiri procedure istine koje filozofija prepoznaje kao univerzalne i vječne: matematiku, umjetnost, ljubav i politiku.
'U tome kontekstu, kazalište je jedno od najvažnijih područja umjetnosti koje razotkriva kompleksnu vezu ljubavi i politike, dvije najvažnije – i jedine – teme kazališta, prema Badiouu', ističe se nadalje u najavi.
Badiou je objavio pedesetak naslova, među kojima se ističu "Teorija subjekta", "Može li se misliti politika", "Bitak i događaj", "Manifest za filozofiju", "Etika", "Logike svjetova", "Pohvala ljubavi" i druga. Napisao je nekoliko dramskih djela, među kojima "Tikve" te, upravo objavljeno, "Drugo Sokratovo suđenje".
U povodu njegova gostovanja u Hrvatskoj, HNK Zagreb objavio je Badiouovu knjigu "Rapsodija za teatar" u prijevodu Zlatka Wurzberga.
U sklopu svoje prve hrvatske "turneje", francuski filozof gostovat će s Filozofskim teatrom u petak, 18. ožujka u Muzeju prekinutih veza na zagrebačkom Gornjem gradu, gdje će Badiou i Horvat voditi dijalog o ljubavi. U Tvornici Jedinstvo Badiou će održati predavanje pod nazivom "Fašizam, komunizam, sreća" te će posjetiti Petrovu Goru, poznato mjesto antifašističkog otpora.
'Kazalište je otjelovljenje Ideje. Ono je vid Ideje uvijek zaražene žudnjom. Otuda anateme kojih je bilo žrtva, prijepori koje je izazivalo. Kazalište bi bilo bastardna filozofija ili filozofska bastardnost: načelna nečistoća, zaobilazna pouka, analiza preozbiljna da bi bila istinita, istina previše ludička da bi bila pouzdana', kaže Badiou u svojoj knjizi "Rapsodija za teatar".
'No potrebno je braniti tu nečistoću, iznijeti tu pouku, proizvesti tu analizu i tu igru u kojoj treba uživati. Kazalište je drugi put do istine. Danas više nego ikad, naša je dužnost da ga propitamo kako bismo se pomirili s njom', dodaje.
