'U dijelu hrvatske kulturne javnosti Bulajić slovi kao režimski redatelj jer je snimao velike ratne drame, i misli se da je sve mogao riješiti pozivom Titu, no sve je to velika zabluda', istaknuo je u ponedjeljak urednik knjige Božo Rudež, uoči svečane promocije tog bogato opremljenog izdanja čakovečke nakladne kuće 'Zrinski' u kinu Europa.

Po njegovim riječima, ta knjiga otkriva kako su se stvari događale, pa i to da su Titovi savjetnici najprije bili ogorčeni što u 'Bitci na Neretvi' nema Tita, kao i da je Živko Kustić u tada visokotiražnom 'Glasu Koncila' hvalio humani aspekt tog filma.

Rudež je rekao i da je Bulajić jedini redatelj s ovih prostora kojemu se film premijerno prikazao u Louvreu, bila je to 'Kozara' čiju je premijeru biranim riječima popratio Francois Truffaut.

'Pablo Picasso napravio je tri tisuće umjetničkih djela, od kojih samo dva plakata - jedan od njih bio je za 'Bitku', za koji je kao honorar dobio 12 boca vina', podsjetio je.

Taj je plakat jedna od 265 ilustracija monografije koja donosi i niz fotografija sa snimanja, privatnih druženja, primanja nagrada, portrete glumaca, faksimile, dokumente.

Na pedesetak stranica su tekstovi o Bulajićevim filmovima iz vodećih svjetskih tjednika, od Timesa do Moskovskih novosti, prevedenih s desetak jezika, od kineskog i japanskog do španjolskog i makedonskog.

Među esejima i člancima 35 domaćih i 48 inozemnih autora, su proslov pokojnog Mate Kukuljice i studija Matijaža Zajeca o Bulajevićevoj filmskoj poetici, te tekstovi Ive Brešana, Mirka Kovača, Branka Lustiga, Mire Bogli, Daniela Rafaelića te tri intervjua.

Prikazana je cjelokupna njegova filmografija, s popisom svih suradnika, od debitantskog cjelovečernjeg filma 'Vlak bez voznog reda' iz 1959. do ovogodišnjeg 'Mjesto sjećanja Vukovar'. Obuhvaćeni su svi njegovi dokumentarni filmovi i televizijske serije, te kronologija, životopis, sažetak na engleskom jeziku i kazalo sa skoro 900 imena.

Bulajić je jedan od najeminentnijih autora partizanskog filma, no osim tih filmova monografija pokriva epohe gdje se pokušalo boriti sa suvremenošću, komentirati stvari koje se događale u bivšoj državi, rekao je pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević, u ime Ministarstva kulture koje je financijski poduprlo objavljivanje knjige.

'Radi se o vremenu u kojem je jugoslavenski partizanski film u hladnom ratu ipak kotirao puno značajnije nego se to danas želi priznati', istaknuo je, dodavši da treba prepustiti onima koji pišu filmsku povijest da to bez ideološkog predznaka procjenjuju i rangiraju.

Sam redatelj izrazio je zadovoljstvo monografijom o svojoj filmskoj karijeri i suradnjom s izdavačkom kućom. 'Već sada imamo pozitivne reakcije i planove da je objavi talijanska izdavačka kuća, što je za mene osobno i za našu kinematografiju veliki događaj', rekao je 87-godišnji redatelj, čije je filmove pogledalo više od 500 milijuna ljudi.

Među osamdesetak nagrada iz Bulajićeve karijere je i pet nominacija za Oscara, Zlatni lav, Zlatna nimfa, a svoj je status najveće zvijezde jugoslavenske kinematografije potvrdio i kao član žirija mnogih svjetskih filmskih festivala, Cannesa, Moskve, Venecije, San Sebastiana.