Nora Krstulović naglasila je da su hrvatske kulturne i kreativne industrije drugi po veličini sektor s udjelom u nacionalnom BDP-u s prihodom od 15 milijardi kuna godišnje te da je nedavno istraživanje Ekonomskog instituta u Zagrebu pokazalo da se za svaku kunu uloženu u kulturu iz subvencija dobije 17 kuna.

'Drugi smo po redu punjač BDP-a, a govori nam se da smo proračunski krvopije. Za podcijenjenost kulture krivi su sami kulturnjaci jer šutke podnose sve što se događa. Solidarnosti nema, egzistencijalno su ucijenjeni dok politika grčevito drži sve izvore financiranja', ukazala je na probleme Krstulović i ponudila neka rješenja: 'Javni izvori financiranja ne bi trebali biti jedini te treba poticati sponzorstva i donacije kulturi. Najveći teret krize podnio je nezavisni sektor koji je potpuno uništen, ali i dalje proizvodi u nevjerojatnim količinama - te je ta scena stekla znanja koja bi javni sektor hitno trebao početi koristiti.'

Isječke iz emisije možete pogledati ovdje

Vitomira Lončar iz Male scene komentirala je ulaganje u kulturu od samo 0,49 posto iz proračuna kao stvar neznanja, nekompetencije, ignorancije, ignoriranja kulture i neprepoznavanja kulture kao važne poluge.

'Prvi političari koji kulturu i obrazovanje, uz turizam, prepoznaju kao glavne poluge razvoja, napravit će čudo', smatra Lončar koja glavni problem vidi u temeljnom neznanju i neshvaćanju kulture i njezinih mogućnosti.

'Kultura se pušta da odumre. Hrvatska nema kulturnu politiku te je potrebna analiza postojećeg stanja. U hrvatskoj kulturi 90 posto ulaganja svodi se na hladni pogon i infrastrukturu, a program ostaje nevažan', rekla je direktorica Kazališta Mala scena i podsjetila da je zastrašivanje glavna poluga političara prema kulturnjacima.

Književni kritičar Velimir Visković smatra da je hrvatska kultura mala i da se kao takva teško može mjeriti s tržištima razvijenog Zapada.

'Iako postoji načelna svijest da je ona važna, pogotovo u eri globalizacije u kojoj je ona čuvar identiteta; kada dođu mjere štednje, onda je kulturu najlakše rezati. Tako je, između ostalog, devastiran cijeli sustav knjižara i izdavaštva', objasnio je Visković.

Književnik Edo Popović objasnio je kako samostalni umjetnici žive od svojega rada kao i hrvatski radnik te da ne može nikome biti dobro ako nije svima dobro.

'Ako ne može radnik u tvornici, ne može ni pisac. Onako nam je kako je i svima', rekao je književnik i dodao: 'Nije lako biti pisac, a istovremeno plaćati režije i kruh. Također, hrvatski književnici izgubili su mnoge čitatelje jer u krizi ljudi se prvo odriču knjiga, izlazaka u kazalište, kino i slično.'

Popović napominje da su sukreator kulturne klime i mediji koji ne ispunjavaju svoje obveze kad je u pitanju pokrivanje kulturne scene.