Prošle je godine škola privukla izuzetno zanimanje svojim vrhunskim intelektualnim naponom (koji je u Hrvatskoj sve teže održavati) uokolo najrecentnijih tema suvremene scenske i uopće umjetničke teorije i prakse, ali i inovativnim modelima prezentacije, uz naglasak na direktnijoj participaciji sudionika, stoji u najavi.

Ove će godine Škola usmjeriti svoje aktivnosti prema specifičnijim izvedbenim područjima: prema scenskom osmišljavanju poetske fakture, i to na primjerima Gavellinih uvida i ikonoklastičkih invektiva.

Škola će se otvoriti i problemima poetske prostornosti u odnosu na temporalnost socijalne književnosti, a dohvatit će se i dileme o razlici ili podudarnosti poetske deklamacije i glazbenog Lieda.

U svom pismu Ristiću Krleža (iz kolovoza 1936.) koristi se nadrealističkom tehnikom bjesomučnog kolažiranja, pa se neki teoretičari uvjereni da nadrealizam Krleži nije bio tako odiozan iako je on vrlo često manifestirao svoje neprihvaćanje avangardnih umjetničkih postupaka.

Rilkeova vrhunska poezija u Hrvatskoj je vrlo slabo poznata, rijetko čitana, i još rijeđe javno govorena, a općenito je rijetko i opjevana. Ona ponekad djeluje impresionistički, ponekad orgijastički ekspresivno, socijalno zainteresirano, ponekad čvrsto racionalno, ali često se jedino intuitivno može dohvatiti.

Stoga će se Škola krajem svibnja, na par seansi, uz gore impostirane teme pozabaviti i problematikom Krležinih nedoumica, između stanovita konzervativizma i njegovih vitalističkih postupaka (koje imaju reperkusija na cijeli književni život između svjetskih ratova, tzv. sukob na književnoj ljevici).

Uz to, pokušat će se s analizom nekoliko Rilkeovih pjesama koja će uvesti u glavnu temu Škole: spacijalnost poetskog teatra, njegove pojave i relacije. Škola nije zamišljena u ex cahedra formatu, pa će se teme ispreplitati, sudarati i sintetički razvijati.

U tu svrhu pozvali smo nekoliko vrhunskih stručnjaka u tim područjima i organizirali tri seanse. 1. Utorak, 28. svibnja u 17 sati u KIC-u, Preradovićeva 5: tema - Je li Krleža avangardist?

Sudjelovat će: Božo Kovačević, specijalist za mnogobrojne aspekte sukoba na književnoj ljevici (s posebnim osvrtom na problem dijalektike prirode vs. društveni i poetički učinci dijalektike), dr. Nenad Ivić s FF u Zagrebu s taktilnom analizom nekoiliko Rilkeovih pjesama i Stanko Juzbašić, s osvrtom na glazbeni i prozodijski pristup Rilkeovom poetskom materijalu.

Branko Brezovec, ex-profesor na zagrebačkoj ADU, dat će generalni uvid u tematiku nove Eurokazove predstave te će predstaviti gavellijansku tradiciju poetskog govorenja (tzv. unutarnja vizualizacija izgovorenog), kao i primjere ikonoklastičke neutralnosti. Dina Puhovski i Josip Roša izvest će nekoliko Juzbašićevih glazbenih skica i recitativa – ranih pokušaja uokolo Rilkea. 2. Subota, 1. lipnja u 12:00 sati u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5: tema – Je li moderna umjetnost još uvijek umjetnost ili je samo umjetnost?

Seansa je zamišljena kao razgovor o poetičkoj autarkiji u korpusu suvremene umjetnosti i scene s dr. Borisom Budenom, vrhunskim hrvatskim publicistom, politologom i filozofom, izrazitim aktivistom koji oduševljava svojim energičnim nastupima.

3. Nedjelja, 2. lipnja u 11 sati u drvenom paviljonu na Tuškancu (pored Nazorova spomenika, Nazorova ulica) Slobodno pleinairovsko dijalogiziranje polaznika i prijatelja Škole na elabororane teme iz prvih dviju seansi: Krležina definirana nedefiniranost kao scenski materijal, srpski nadrealizam i kržljavi hrvatski, Rilkeovi soneti s kristološkom problematikom, utjecaj Rilkea na, recimo, poljskog avangardista Bruna Schulza... Razgovarat će se o scenskom prostornom minimalizmu vs. poetskoj univerzalnosti, načinima neslikovitog govorenja Rilkeove, Krležine i Ristićeve poezije itd. Sudjeluju i dr. Dalibor Blažina, Tihomir Milovac, Gordana Vnuk...

Seansa je zamišljena kao druženje, simpozion, sjedenje u krugu paviljona uz malu, ali odabranu zakusku po uzoru na austrijsku dekadenciju s početka prošlog stoljeća. Drugi blok Eurokazove škole izvedbenih umjetnosti planira se za jesen ove godine.

Seanse su namijenjene prvenstveno polaznicima Škole koji su odabrani prijemnim postupkom, ali otvorene su i svom zainteresiranom građanstvu. Ulaz je slobodan. Molimo da prijave za sudjelovanje šaljete na eurokaz.office@gmail.com.