PRTENJAČA, CACAN I TOMAŠ

Novi 'muški pjesnički blok' na Besplatnim elektroničkim knjigama

02.09.2016 u 16:53

Bionic
Reading

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige zbirke pjesama 'Uzimaj sve što te smiruje' Ivice Prtenjače, 'Ljiljan u trnju' Fikreta Cacana i 'Zbogom, fašisti' Marka Tomaša

S ciljem promidžbe suvremene hrvatske književnosti internetski projekt Besplatne elektroničke knjige objavio je u proteklih petnaest godina 143 pjesničkih, proznih i dramskih naslova suvremenih hrvatskih autora i autorica, a mrežne stranice projekta zabilježile su više od milijun i 700 tisuća posjetitelja.

Pozornost se podjednako daje već afirmiranim književnicima, te onima koji tek dolaze - dosad je objavljeno deset naslova šest dobitnika Goranova vijenca te 20 naslova devet dobitnika Gorana za mlade pjesnike.

Novi pjesnički 'muški blok' donosi pjesme afirmiranih autora. Fikret Cacan strukovnu nagradu za najbolji prijevod poezije Društva hrvatskih književnih prevodilaca osvojio je još 1989. za prijevod 'Pjesama i eseja' Osipa Mandeljštama, a po riječima Zvonimira Mrkonjića, njegova forma, nastavljajući se na nikad sasvim prekinut slijed matoševskog artizma, zvuči prirodno kako u pridržavanju pravila tako i u svjesnom odstupanju od njih.

Ivica Prtenjača piše poeziju, prozu, dramske tekstove, novinske kolumne, a često vodi i književne festivale, promocije i književne sajmove. Pojedine pjesme, ciklusi ili knjige prevedeni su mu na dvadesetak jezika. Sudjelovao je na dvadesetak europskih poetskih i uvršten je u više antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti, a Sead Begović opisuje ga kao 'pjesnika koji s lakoćom piše, bez obzira na gustoću izričaja i 'reskih veza' koje zagovaraju neizrecivo'.

Marko Tomaš jedan je od pokretača i urednika časopisa 'Kolaps' i pripadajuće biblioteke. Novinske tekstove objavljivao je u 'Danima', 'Glasu Istre' i 'Feral Tribuneu'. Poeziju i prozu objavljivao je u bosanskohercegovačkoj, hrvatskoj i srpskoj periodici, a pjesme su mu prevedene na talijanski, francuski, njemački, engleski. Za Predraga Lucića riječ je o autoru koji pred čitatelja 'iznosi svoje rane i svoju sol, bez namjere da pjesmama olakša bilo čiji život, pa tako ni ovaj svoj kojega je samom sebi poštedio da bi ga živio'.