'Smatram da je glavna kvaliteta pisca empatija i poroznost da primimo sve ono što nas okružuje i da te senzacije i osjećaji drugih prolaze kroz nas', kazala je Pagano na tribini 'Pisac i njegov čitatelj' u sklopu programa Festivala svjetske književnosti (FSK), koji od 3. do 11. rujna organizira nakladnik Fraktura.

Prosljeđujući i pretačući te osjećaje i senzacije u svoje pisanje, pisac-stvaratelj živi višestruke živote, dodala je.

Pagano nije nepoznata hrvatskoj javnosti – tu je već gostovala u lipnju ove godine, kada je u sklopu programa festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous predstavila prijevod svojeg romana 'Adolescenti trogloditi' (2007.), za koji je 2009. dobila Europsku nagradu za književnost, što joj je donijelo međunarodnu prepoznatljivost.

Roman je u nas objavio nakladnik Meandarmedia, prevela Ursula Burger Oesch, a prati Adele, postoperativnu transseksualku, koja se vraća u rodni grad i nalazi posao vozača školskog autobusa.

'Nije stvar u tome da je Adele neprilagođena – dapače, ona je jako prilagođena svojem okolišu, okolini – stvar je u tome što ona nije u dobrom tijelu', kazala je Pagano. U početku nije namjeravala napisati knjigu o transsesksualnoj osobi, već se željela u prvome redu koncentrirati na odnos brat – sestra, te posebno odnos brata prema mlađoj sestri, napomenula je autorica.

'Sve moje knjige funkcioniraju na isti način: u njima se neke stvari susreću', kazala je. Uvidjela je da njezin glavni lik može biti poseban pa je odlučila u priču o bratskom odnosu uplesti i priču o transseksualnoj osobi.

'Problem spolnog identiteta u romanu nije više zapravo važan zbog toga što je riješen – ostaje problem bratsko-sestrinskog odnosa kojim se zapravo u njemu bavim', istaknula je autorica.

Utjecaj filma i fotografije

Nedavno joj je u izdanju Naklade Ljevak objavljena i knjiga 'Vezivanja' (2013.), također u prijevodu Ursule Burger Oesch, zbirka proznih fragmenata u kojoj obrađuje univerzalne teme poput usamljenosti i otuđenosti, odnosa prema tijelu i starenju, ljubavi, odrastanja, nasilja u školi, roditeljske odgovornosti, života osoba s invaliditetom, pitanja spola, ekologije itd.

Knjiga je neka vrsta mozaika intimnih trenutaka: prozor u živote bezimenih likova što se izmjenjuju iz crtice u crticu. Pagano bilježi mirise, geste, glasove koji su spojili i razdvojili dvoje ljubavnika, i tematizira njihovo pitanje teritorija, prostora, bliskosti i udaljavanja, slobode i dominacije.

'Ta knjiga ne mora se čitati u jednome komadu, niti je nužno čitati je od početka do kraja; u njoj svaki fragment sadrži neku svoju naraciju', kazala je Pagano. Tom se fragmentiranošću poslužila jer je željela u knjigu 'nagurati' puno toga, a što nije imala vremena produbiti.

'Isto tako, dok su 'Adolescenti trogloditi' nastali pod utjecajem filma, kinematografskog načina pisanja, što je posljedica mojeg završenog studija filma, 'Vezivanja' su nastala pod utjecajem fotografije – kao trenutačnog prizora, slike raspoloženja - koja me fascinirala u vrijeme pisanja te knjige', napomenula je autorica.

S Pagano se u Kinu Europi susrela njezina prevoditeljica Burger Oesch, koja je otkrila kako je njezin prvi 'susret' s tom autoricom bio težak, jer nije odmah lako ući u tekst. Velika je razlika bila prevoditi te dvije knjige već i stoga što je kod prve riječ o romanu a kod druge o vrlo intimnim proznim crticama, napomenula je.

'No, zapravo je najveći izazov bio u jeziku i stilu, ritmu rečenice koji se ponekad opirao pretakanju u hrvatski; to je na momente začudan jezik, gotovo kao da je francuski u nekim stvarima otišao dalje od hrvatskog u evoluciji jezika pa omogućuje poigravanje okamenjenim metaforama na način da ih se razlaže na početne komponente, od kojih se potom kuju nove riječi. S time se nije uvijek bilo jednostavno uhvatiti u koštac', kazala je Burger Oesch.

Pagano je još objavila novelu 'Un Renard a mains nues' (2012.), romane 'L'Absence d'oiseaux d'eau' (2010.), 'Les Mains gamines' (2008.), 'Le Tiroir a cheveux' (2005.) i 'Pas devant les gens' (2004.), te priču 'Pour etre chez moi' (2002.). Djela su joj prevođena na talijanski, njemački, mađarski, bugarski, češki i španjolski. Živi u Francuskoj, u pokrajini Ardeche i majka je troje djece. Trenutno radi na romanesknoj trilogiji koja se bavi odnosom čovjeka i vode – rijeka, mora, retencijskih jezera i slično.

Njezino je gostovanje dio ovogodišnjeg trećeg po redu izdanja Festivala svjetske književnosti (FSK), koji od 3. do 11. rujna okuplja gotovo osamdeset istaknutih domaćih i inozemnih književnika, urednika, prevoditelja, autora i drugih kreativaca izdavačke industrije u bogatom programu koji broji oko pedeset različitih događanja.