Zbirke rukopisa i starih knjiga, Grafičke zbirke, Zbirke zemljopisnih karata i atlasa i Zbirke muzikalija i audiomaterijala izložene su danas od 9 do 19 sati.

Digitalne inačice bisera riznice Nacionalne i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koje su dostupne na portalu Digitalizirane baštine NSK, bit će tijekom srpnja na poseban način predstavljene na profilu Knjižnice na Pinterestu.

Pinterest je online pano Europeane, višejezične zbirke milijuna digitaliziranih jedinica iz europskih muzeja, knjižnica, arhiva, multi-medijskih zbirki itd. Iz NSK upozoravaju da se za pregledanje te zbirke treba prijaviti na Europeanu, nakon čega će posjetitelj dobiti pozivnicu za online pregledavanje.

Europska će se javnost s navedenim vrijednostima NSK podrobnije upoznati preko portala Europske knjižnice (The European Library – TEL) te profila na Facebooku i profila na Twitteru, gdje će se NSK predstaviti kao knjižnica mjeseca.

NSK je odabrana za knjižnicu mjeseca u zajednici Europske knjižnice koja obuhvaća 48 nacionalnih i većinu bitnih europskih znanstvenih knjižnica, nakon Nacionalne knjižnice Španjolske i Bavarske državne knjižnice .

Europska knjižnica (The European Library – TEL) besplatna je online usluga namijenjena pronalaženju i dohvaćanju više od 200 milijuna izvora koji obuhvaćaju 24 milijuna stranica cjelovitih tekstova, uključujući 600 tisuća knjiga i elektroničkih znanstvenih radova, 10 milijuna digitalnih objekata i goleme količine članaka, patenata, izviješca te ostale tiskane građe, kao i slike, karte, videozapise i ostale objekte.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK nalazi se osobito vrijedna građa poput rukopisa Vinodolskog zakona, Mavrova, Vrbničkog i Poljičkog statuta izvornog rukopisa Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića i drugih. Također, nalaze se najstarije hrvatske knjige tiskane glagoljicom kao što su Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.) Brevijar po zakonu rimskoga dvora (1493.), djela Marka Marulića, Hanibala Lucića, Dinka Ranjine, Marina Držića, Ivana Gundulića, Bartola Kašića, Andrije Kačića Miošića, Matije Divkovića, Matije Antuna Reljkovića, hrvatskih preporoditelja i druga.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od svojega utemeljenja 1607. do danas gradila i obogaćivala svoje fondove, stvarajući tako cjelovitu zbirku hrvatskih publikacija i predstavljajući riznicu hrvatske kulturne i znanstvene baštine. Danas u fondovima NSK ima gotovo tri milijuna svezaka koji svjedoče o identitetu hrvatskoga naroda, među kojima se ističu djela znamenitih Hrvata čiji je dar i rad ostao zapažen izvan granica domovine, širom Europe i svijeta, priopćeno je iz NSK.