Novo izdanje 'Pakla' u suvremenom, točnom i pristupačnom prijevodu čitateljima potvrđuje svevremenost Danteove poezije i univerzalnost njezinih humanističkih poruka
Prozni prijevod 'Pakla', prvoga dijela 'Božanstvene komedije' Dantea Alighierija, što ga je na hrvatski jezik preveo romanist Božidar Petrač, objavila je Matica hrvatska.
Pakao je, ističe nakladnik, najživlji i pjesnički najuvjerljiviji dio Danteova remek-djela, do danas je više puta prevođen na hrvatski jezik, a u novom izdanju prvi put donose se opsežni komentari koji današnjem čitatelju razjašnjavaju onodobne povijesne, društvene, političke, duhovne i kulturne okolnosti.
Novo izdanje 'Pakla' u suvremenom, točnom i pristupačnom prijevodu čitateljima otkriva sve značenjske nijanse originala te potvrđuje svevremenost Danteove poezije i univerzalnost njezinih humanističkih poruka.
Izdanje je opremljeno prigodnim slikama Tomislava Buntaka i Vatroslava Kuliša.
'Božanstvena komedija' kao dokument vremena i sveukupnoga dotadašnjeg znanja civilizacije zapadnoga svijeta
Prevoditelj Božidar Petrač naglašava kako 'Božanstvena komedija' nije samo pjesničko djelo - ona je i dokument svoga vremena, pa i sveukupnoga dotadašnjeg znanja civilizacije zapadnoga svijeta.
'Komedija' je ključno književno, teološko, filozofsko, povijesno i političko djelo zapadne civilizacije potkraj srednjovjekovlja', ističe Petrač.
Napomenuo je da su - za razliku od dosadašnjih komentara dostupnih u hrvatskim izdanjima, koji su prilično šturi i nemaju dubinu po kojoj se dosežu brojne nijanse samoga teksta i Danteova izraza - upotrijebili komentare integralnoga talijanskoga kritičkog izdanja, a uz komentare su sučelice objavili i talijanski izvornik, što hrvatska dosadašnja izdanja nisu imala.
Djelo koje je stoljećima nadahnjivalo i hrvatsku književnost, kulturu i duhovnost
Iz Matice hrvatske naveli su kako je Dante stalni pratilac hrvatske književnosti i njezina višestoljetnog trajanja, a njegova je 'Božanstvena komedija' jedan je od najčuvenijih proizvoda ljudskoga duha. Stoljećima je nadahnjivala i hrvatsku književnost, kulturu i duhovnost, što potvrđuju brojni djelomični i cjeloviti prepjevi i prijevodi.
Novi prozni prijevod Danteove 'Božanstvene komedije' pridružuje se nizu cjelovitih prijevoda i pjesničkih prepjeva Stjepana Buzolića (1897.), Frana Uccellinija – Tice (Divna gluma, 1910.), Ise Kršnjavoga, Mihovila Kombola (Pakao, 1948., Čistilište, 1955., Raj, 1960. s Olinkom Delorkom), Stjepana Markuša (Inferno, 1968., Purgatorio, 1968., Paradiso, 1970.), Balda Nike Bogišića (Uzvišeni sastav), Slavka Kalčića (Bogodična komedija, na roverskoj čakavštini), Mirka Tomasovića i Mate Marasa, te cijeloj plejadi hrvatskih prevoditelja koji su preveli pojedine dijelove i epizode iz Danteova velespjeva - od Petra Preradovića, Stjepana Ivićevića, Jurja Carića, do Ante Tresića Pavičića, Milana Begovića, Milana Pavelića i Vladimira Nazora.
U povodu 700. obljetnice Danteove smrti, Matica hrvatska počela je objavljivati novo hrvatsko izdanje 'Božanstvene komedije', i to u proznom prijevodu književnika i prevoditelja Božidara Petrača.
Talijanski pjesnik Dante Alighieri (Firenca, 1265.- Ravenna, 1321.), kao autor 'Božanstvene komedije' jedan je od najslavnijih svjetskih pisaca.