O Vijencu su prigodno govorili predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, glavni urednik Vijenca Goran Galić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Predsjednik MH Miro Gavran je istaknuo kako su roditelji Vijenca bili tadašnji predsjednik MH Vlado Gotovac i prvi glavni urednik Slobodan Prosperov Novak.

Kao ljudi od kulture i politike prepoznali su koliko su mladoj državi, čija je trećina teritorija te 1993. godine bila okupirana važne kultura znanost, umjetnost, ali i glasilo u kojem se moglo problematizirati sve relevantne teme koje se tiču hrvatskoga čovjeka, rekao je Gavran.

Nina Obuljen Koržinek: Velika imena hrvatske kulture su pisala i govorila kroz Vijenac

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ocijenila je kako su velika imena hrvatske kulture koja su pisala i govorila kroz Vijenac, pridonijeli našoj kulturnoj povijesti i povijesti našega društva, te dali golem doprinos različitim političkim događajima koji smo kao hrvatski narod prolazili u tom dugom razdoblju.

Kao što je utemeljenje Vijenca imalo prekretničku ulogu za hrvatski nacionalni identitet tako se i njegovo jedno od gašenja dogodilo u prekretničkim trenutcima, rekla je ministrica dodavši kako se i ponovno pokretanje dogodilo u trenutcima kada smo krenuli sa stvaranjem demokratske hrvatske države, rekla je Obuljen Koržinek.

Naglasila je da je Vijenac, nažalost, zadnji i jedini takav časopis u Hrvatskoj, dodavši kako žali što nema više takvih časopisa.

U sklopu programa je predstavljen obljetnički broj Vijenca na mini panelu, na kojem su sudjelovali komunikacijski stručnjak Božo Skoko, dugogodišnja Vijenčeva kolumnistica Nives Opačić, glavni urednik Goran Galić i lektorica Saša Vagner.

Komunikolog Božo Skoko je istaknuo kako Hrvatskoj u ovakvim vremenima treba jedan ovakav časopis, koji služi poput svjetionika - da u moru ponude koja se ubrzava, kaže što je vrijedno, a što nije, razdvoji kulturu od nekulture i da čuva izvrsnost pisanih riječi.

Izložba '30 godina novog Vijenca 1993.–2023.'

Uz panel, u atriju Matice hrvatske postavljena je i izložba "30 godina novog Vijenca 1993.–2023." 

Književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac u okrilju Matice hrvatske obnovljen je na Božić 1993. na tragu slavnog Šenoina Vienca iz 19. stoljeća. 

Kao dvotjednik redovito donosi relevantne vijesti iz svijeta kulture, umjetnosti, znanosti, kritike kazališnih predstava i koncerata, kolumne, ulomke rukopisa romana vodećih pisaca, novu poeziju, prikaze novih izdanja strane i domaće književnosti, i dr. 

U Vijenčeve suradnike ubrajaju se najpoznatiji hrvatski književnici, pjesnici, sveučilišni profesori, novinari i drugi.

Kao gost proslave s nekoliko nekoliko prigodnih skladbi nastupio je sastav Prljavo kazalište.