VELIKO FINALE

Odabrano četvero finalista Nagrade Radoslav Putar

23.03.2021 u 13:26

Bionic
Reading

U obljetničkoj godini - kada se navršava 20 godina od osnutka nagrade i 100. godišnjica Rođenja Radoslava Putara u uži izbor, za Nagradu Radoslav Putar, koja se dodjeljuje jednom godišnje za najboljeg likovnog umjetnika u Hrvatskoj do 40 godina starosti, ušli su Vitar Drinković, Jelena Lovrec, Lana Stojićević i Ivana Tkalčić

Njihova će se izložba otvoriti 14. lipnja u Salonu Galić / HULU – Split, gdje će žiri nakon drugog kruga natjecanja i razgovora sa svakim pojedinim finalistom, proglasiti dobitnika za 2021.

Vitar Drinković (1983, Zagreb) magistrirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2008. na kojoj 2014. završava magisterij animacije i novih medija. Realizirao je 21 samostalnu i 50 skupnih izložbi, sedam skulptura u javnom prostoru, dobitnik je više stipendija, priznanja i nagrada.

Za svoj rad Drinković kaže da je posljednjih nekoliko godina usmjeren na istraživanje i stvaranje uvjeta - okolnosti za drugačiju percepciju svakodnevice , koristeći se interaktivnim umjetničkim aparaturama, skulpturama – izumima i instalacijama kao posrednicima, “ filterima” u komunikaciji između ljudi.

Zanima ga i istražuje svakodnevni život, vezu između percepcije – informacija i biologije, razvoj i utjecaj tehnologije na razvoj ljudskog društva, društveni sistemi, održivost, veza između umjetnosti, znanosti i ekonomije.

Jelena Lovrec (1989., Zagreb) diplomirala je 2014. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a u Hrvatskoj i u inozemstvu izlaže od 2013., gdje je do sada za svoj rad dobila nekoliko priznanja i nagrada.

Mlada umjetnica radi u mediju dokumentarne fotografije, videa, instalacije i performansa i, kako kaže, bavi se propitivanjem i dokumentiranjem trenutnog stanja u kulturnom, društvenom i onom intimnijem, privatnom dijelu života.

"Svi moji projekti procesualnog su karaktera, a nerijetko postaju, ili su već od samog početka zamišljeni, kao cjeloživotni, postupno se razvijajući i mijenjajući obzirom na profil sudionika i moje osobne interese", napomenula je.

Kako je objasnila, glavnu motivaciju nalazi u nastojanju da iz “nepovoljnih" situacija koje nas okružuju postigne suprotno, a neposredna komunikacija s ljudima koje prilikom svojih umjetničkih pohoda susreće, njihove reakcije i pitanja ono je što ju najviše interesira u radu i glavni je dio njenog umjetničkog istraživanja.

Lana Stojićević (1989., Šibenik) diplomirala je slikarstvo 2012., na UMAS-u u Splitu, gdje danas radi kao asistentica, vanjska suradnica, na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost. Od 2011. godine izlagala je na velikom broju izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za svoj je umjetnički rad primila više nagrada, nominacija i priznanja.

Najčešće se izražava u mediju fotografije, tekstila i arhitektonske makete, a tematski njezini radovi reflektiraju tipične simptome društvenih promjena, naročito u regiji u kojoj živi, gdje se turizam, urbanistička izgradnja i "apartmanizacija“ nekontrolirano i divlje šire, utječući na promjenu kulturnih, društvenih ekonomskih i ekoloških odnosa.

Ivana Tkalčić (1987. Sisak) diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2012., i na Akademiji likovnih umjetnosti 2016., te je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu. Izlaže od 2016., dobitnica je niza nagrada, priznanja I stipendija.

"Ne doživljavam medij kao neki nepokolebljivi i nepremostivi element u pristupu umjetničkoj praksi. U procesu djelovanja, medij vidim kao fluidan i promjenjiv alat pomoću kojega mogu realizirati različite zamisli. Neke ideje je prikladnije realizirati kao kratki film, neke kao fotografija, a neki kao instalacija", rekla je Tkalčić o svom radu u kojem ju zaokupljaju teme poput arhiva i baza podataka, sjećanja, granica između stvarnosti, formiranja misli i identiteta.

"Početni koncept gotovo sam pronalaze put ka najprirodnijem mediju za realizaciju vizualne i mentalne stimulacije koju želim postići. Cijeli proces se događa u nekom stanju sličnom igri. Igra je dobar način za dublji ulazak u praksu", dodala je.

Radoslav Putar usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom

U ovogodišnjem žiriju bili su Damir Sobota, dobitnik Nagrade Radoslav Putar 2020, Jasminka Babić, ravnateljica, Galerija umjetnina, Split, Michal Koleček sa Sveučilišta Jan Evangelista Purkyně, Ústí nad Labem, Češka, Neva Lukić, neovisna kustosica i Chelsea Pierce, doktorandica s The Courtauld Institute of Art, London, SAD.

Nagrada se dodjeljuje od 2002. godine, kada ju je osnovao Institut za suvremenu umjetnost. Dio je međunarodne mreže YVAA - Young Visual Artists Awards, u kojoj su organizatori sličnih nagrada u 12 europskih država. Partneri Nagrade su HULU – Split, i Galerija S iz Koprivnice.

Radoslav Putar (Varaždin,1929. - Zagreb, 1994.), povjesničar umjetnosti i likovni kritičar usmjerio je hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku, a njegov rad važan je i s društvenog aspekta, promovirao je ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama.

"Danas je teško zamisliti u kojoj mjeri je njegov rad bio herojski, a sasvim pouzdano možemo ustvrditi da je njegov doprinos teoriji i praksi ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture", ističu iz instituta koji je uzeo njegovo ime, jer nastoji promicati "jasne stavove, aktivno sudjelovanje i visoke profesionalne standarde, kao alate afirmacije demokratskih procesa, međuovisnih s razvojem kulture, kulturnih institucija i umjetnosti u Hrvatskoj."

U natjecanjima za godišnju nagradu do sada je sudjelovalo više od 500 umjetnika i kustosa, a u finalu 82 umjetnika i 85 članova žirija.

Dosadašnji dobitnici su Tanja Dabo 2002; Nika Radić 2003; Igor Eškinja 2004; Antun Božičević 2005; Tina Gverović 2006; Vedran Perkov2007; Marko Tadić 2008, Goran Škofić 2009, Davor Sanvincenti 2010, Marko Marković 2011, Miran Blažek 2012; Dina Rončević 2013; Igor Ruf 2014., Niko Mihaljević, 2015.; Dino Zrnec 2016., Matej Knežević, 2017., Ana Kuzmanić, 2018., i Predrag Pavić, 2019., Damir Sobota, 2020.